subota, 28. ožujka 2020.
Simbologija jajeta
7 STUPNJEVA
Broj 7 se spominje u islamu kada je Muhamed išao preko 7 neba. U sufizmu je u početku postojalo 7 sufi grupi od kojih je svaka imala svoj zadatak. Oni su poznavali 7 suptilnih točaka lata'if tj. čakri koji su vezani za 7 kvaliteta Boga i 7 proroka od Adema do Muhameda. U samom sistemu postoji 7 stepenica koje se prolaze, od Salika ili aspiranta do Walija ili sveca. Ovo je alegorijski opisano u pjesmi "Govor ptica" u kojem ptice traže prosvjetljenje u obliku mitološke ptice Simurgh koja je kao Feniks. Ona predstavlja sunce u najvišem zaku Lava. Spominju se 7 dolina, redom dolina pitanja, dolina ljubavi, dolina intuicije, dolina oslobađanja, dolina unifikacije, dolina zaprepašćenja i dolina smrti. Na kraju pojedinac shvati kako je to biti spojen sa jednim u oceanu bivstvovanja, ali da zadrži svoju jedinstvenost i smisao. Slično je opisao irački sufi Nuri priča o 7 zidova spiritualnog dvorca. Dvorac je česta metafora unutarnjeg puta i kontemplacije, Tereza Akvilska je opisala o zamku duše i njegovih 7 odaja; slična je priča u Kemijskom vjenčanju Christiana Rosenkreuza o 7 dana i 7 putovanja da bi prisustvovao vjenčanju alkemijskom braku kralja i kraljice (sličan je ceremonijalni brak bio Marduka i Sarpanit na ziguratu od 7 katova, u kršćanstvu je vjenčanje 7.sakrament). Zamak je simbolično sjedište duše, opkopi koje čuva zmaj su fizički svijet 4 elementa koje treba nadići (zmaj leti, riga vatru, živi i u zemlji i u vodi). U alkemijskom Rebisu tako vidimo hermafrodita, spojene Mi Ž, kako stoje na pobijeđenim zmajem. O 7 stupnjeva kontemplacije i molitve su pisali i Bonaventura i David iz Augsburga i Boehme.... U upanišadama se se spominje za sjedište duše palača sa 9 vrata, dok u jogi vasisthi imamo 7 stupnjeva.
ISTOČNA TRADICIJA
Najveće božanstvo stare Perzije je bio Zeru Akerne. On je bio androgina, nepojmljiva, sferoidna i samoobnavljajuća Nadduša, izvor svega i bezvremenski. Iz njega je izašao demijurg Zurvan Akarana, prikazuje se kao čovjek sa lavljom glavom, omotan zmijom i stoji na sferi. U ruci su mu alati demijurga. Demijurg je stvorio dualnost, Spenta mainyu (Ormuzd) i Angra mainyu (Ahriman), dobri i loši duh i oni se bore oko jajeta. U mazdaizmu, Ahura mazda/Ormuzd je najviši princip, prsten predstavlja i jaje iz kojeg idu 2 zmije kao dualnost, slično kao što Abraxas ima 2 zmije umjesto nogu. On je otac, zajedno sa boginjom Anahitom i Mithrom, koji je sin božji i solarni logos, hermafrodit sličan živi/merkuriju, spoj M i Ž esencije. Kasnije u mitraističkim misterijama smo imali posvećenika koji se morao uspinjati na 7 stepenica, zadnja je bila dekorirana sa znakovima zodijaka jer je predstavljala izlaz iz planetarne sfere. Posebno su se isticali "Vrata čovjeka" i "Vrata bogova", Mjesec i Saturn koji su i pitagorejci i platonisti smatrali za portale za vrijeme solsticija. Te ljestve su bile redom: 1. Gavran 2. Kukuljica pčele 3. Vojnik 4. Lav 5. Perzej. 6. Heliodromus ( Oko Mitre) i 7. Pater sacrorum koji je bio simboliziran sa zdjelom i srpom. Ovi nazivi simbolično imaju značenje 7 čakri i penjanje kroz 7 planetarnih sfera od kojih je zadnji Saturn. Prečke su bile od kovina koje pripadaju planetama, i kod masona imamo Kadoševe ljestve koje imaju 7 prečki. Slično je u kabalističkoj tradiciji. Na dnu Drva života je fizička realnost (zemlja), sa Zemlje se ide prvo na najbliži Mjesec, pa Veneru, Merkur, Sunce, Mars, Jupiter i na kraju zadnju vidljivu planetu Saturn koji upravlja sefirom Binah. Sefirama Hokmah i Kether upravljaju po nekima nevidljivi planeti, po nekima hokhmom zvijezde stajaćice, a ketherom shamayim. Na kraju je to broj 9, kod Tatara bi šaman usjekao7 ili 9 usjeka na stablu; 6 i 7. su mjesec i sunce kojima bi se klanjao, a 9. je vrhovni Bai ulgan. Mjesec je obično Ž božanstvo, a sunce M; tengrizam je jedna od rijeđih religija u kojoj boginja Gun Ana predstavlja sunce i 7.nebo, a bog Ay Ata mjesec i 6. nebo. Kod taoista i brahmana (brahma danda) štap je imao 7 ili 9 usjeka; u sedmostepenom druidskom sistemu su oni najvišeg statusa dobili zlatni, pa srebrni i brončani štap. Svaki od 7 planetarnih duhova ostavlja svoj osobni pečat na čovjeku, kada se duša inkarnira prolazi kroz planetarne sfere, što kaže i vedski horoskop. Horoskop je riječ od horos+skop, vidjeti nekome horos tj. poprečnu crtu križa koja označava fizičku realnost koju tvore zvijezde i planetarne sfere, na poprečnoj crti horizontu sunce umire i rađa se. I čakre sa svojim pozitivnim i negativnim aspektima su odraz tih planetarnih sfera, cilj alkemije je tih 7 grijeha pretvoriti u vrline. Negativne su poznate kao 7 smrtnih grijeha u kršćanstvu ili Setovi crveni demoni u Egiptu. U Sumeru je 7 planeta bilo 7 bogova SEB BI TI "koji odlučuju sudbinu" i koji su vladali tim planetama, to su istih 7 arkanđela ili 7 biblijskih elohima (riječ znači "moćni") koji su razdvojili gornje od donjih voda i koji su načinili čovjeka na sliku svoju kao dvospolca jer su i oni takvi bili. Elohimi su zvani i "seba hashamayim", sedmoro s nebesa, slično kao u Sumeru sebbiti. To su kosmokratori, u Grčkoj su oni bili 7 Olimpijaca. U egipatskim stelarnim mitovima oni su bili 7 Khuseva sa Anupom, u lunarnim 7 Taasua sa Taht i 7 Knamuova sa Ptah koji su prešli kasnije u 7 duša boga Ra. U zoroastrizmu je to 7 amesha spenta, u hinduizmu su to vasu ili adytja.
ALKEMIJSKO VJENČANJE
Alkemija i ceremonije imitiraju kozmogoniju . Alkemiji j cilj unifikacija duha i materije sa jednotom, pretvaranje simboličnog olova u zlato, crno sunce/sol niger Saturn u sunce. Postoji unutarnja (kineski neidan) i vanjska (waidan). Vanjska se bavi i stvarnim pretvaranjem olova u zlato. U alkemiji zlato/sunce je Krist, on je dijete i kraljević svetog braka hierogamos, ide i pingale (u nekim verzijama je Merkurius koji ima M i Ž osobine).. Na sanskrtu je kris sunce, a na grč. chrysos zlato, pretvaranje metala u zlato je krisopeja. U alkemiji se vjeruje da svaki metal može biti zlato, samo ga treba očistiti uz pomoć žive/merkurija; i u industriji je živa koristi za odvajanje zlata od jalovine. I početak kreacije i zlato i sunce i sjeverni pol i kether kao duhovno sunce se označava circumpointom, točkom u krugu. Kether je sahashara krunska čakra, zove se i Otac, binah je majka,a hokmah sin i sve su tri trojedini Bog. Kether je pola u tijelu, pola u višoj sferi (simbolika krune od trnja i Isusovo "jedno sa Ocem" i sjedenja s desna). 666 je zbroj magijskog kvadrata sunca i Zemlja se vrti brzinom 66,600 mph oko njega. Solomon tj. sunce je primao 666 talenata u zlatu svake godine, Samsonu je Delila (hebr. layla je noć) odsjekla kosu tj. sunčevu krunu i izgubio je snagu. I riječ kruna (kether) ili grč. corona ma zbroj 666, pa tako naziv virusa nije možda slučajan. Korona je sunčeva kruna (sunce se sastoji od 7 dijelova i kruna je sedmi dio kao zadnja čakra) i Saturnovi prstenovi kojeg se isto kao crno sunce vezuje za 666; njegova životinja vrana je coronis na lat. Saturna su zvali i Kron. Životinja saturna je jarac koji ima corne/rog, zvijer iz Otkrivenja ima rogove.
 |
| KABALISTIČKO DRVO ŽIVOTA KOPIJA JE EGIPATSKOG SA ATUM RA NA VRHU, 3 GORNJE ČAKRE SU BOŽANSKE A 7 OSTALIH JE EVOLUCIJA |
Kabalističko Drvo života je poteklo iz egipatskog; na vrhu njega je Atum Ra i on se označavao circumpointom, kao što je atom circumpoint. Atum Ra je točka odakle je izvor fizičke kreacije, jedinstveno, hermafroditsko i nedjeljivo (od Atum je i atom kao nedjeljiv, kod Tračana je Adam Atam). Na dnu je Horus, fizička manifestacija kao horos ili malkuth. Iz Atumovog falusa dolazi fizički svijet, kod Židova iz falusa Adama Kadmona dolazi fizički svijet, iz svjetlosti berudim. Krug oko točke predstavlja Nun, to je ništavilo, primordijalni kaos ili vode. Odatle riječ i simbol za nulu, none ili zero po Zeru Akerneu. Ta 0 i točka u sredini koja je 1 daju 10, što je ukupnost stvaranja po kabali (10 sefira), ji chingu i Pitagori. I po tom binarnom sistemu od jedinica i nula je sve stvoreno. U Enumi eliš Tiamat je uz Apsu taj kaos/voda, slično je u bibliji Duh božji lebdio iznad bezdana. u Indiji imamo asat (nebitak), u Kini bezdan iz kojeg izvire dao; taj bezdan je grčkoj Kaos, kod Nordijaca ginnungagap, u Polineziji kore...U kabali je slično, EIN SOF je to primordijalno stanje i simbol je zatvoreno oko. EIN SOF AUR je ta početna točka kreacije, točka svjetlosti u koju se počelo sve povlačiti iz EIN SOF i simbol je otvoreno oko (ayin je oko). Oko/svjetlost je u biti simbol vesica piscis kada se 2 kruga spoje; i u Postanku se kaže da Bog stvara muško nebo i žensku zemlju i onda slijedi svjetlost. U tetragranatonu JHVH (kao i u imeima Jeshua, Joshua, Jacob, Yisrael...) imamo početno slovo jod koje je ta početna i sveprisutna točka. Iz kaosa nastaje jaje ili div iz jaja. Kod hermetizma je isto, hermetist mora proći kroz 7 planetarnih sfera ponovnim rađanjem čime postaje pneumatik, "čovjek duše". Dolazi u osmu sferu ogdoadu u kojoj se manifestira riječ božja Logos, ljudski učitelj na Zemlji. Logos je sin nousa,devete sfere i božanskog intelekta ili svjetlosti. Na kraju ide dekada, nemanifestirani Otac koji je prisutan u svemu i do kojeg jedino može doći Hermes Trismegistos (živa u alkemiji). Jedmota/monada/nedjeljivost/vječno vrijeme/Otac se simbolizira kosmičkim jajetom tj. sferom. Kod Slavena u jaju je Rod ili Svarog. Brahma u formi Kalahanse na početku svakog razdoblja polaže zlatno jaje. U Rig vedi je to jaje brahmanda ili hyraniagarbha oko kojeg se omotala zmija i iz njega je izašao div Purusha. Zmija je tu kao spermij koji oplođuje jajnu stanicu, Zeus je u formi kosmičke zmije oplodio dušu svijetu i rođen je Dioniz Zagrej ili Dioniz rastrgan na komade. I sama stanica se označava circumpointom kao muškim simbolom, kad se počne dijeliti na 2 dobijemo vesicu pisces i ženski simbol, kad dodamo treći krug dobijemo triquetru. Na kraju kad dodamo 6 krugova oko centralnog dobijemo Sjeme života. Centralni krug je božanska svijest odakle sve emanira, 6 okolnih su kreacija (u bibliji 6 dana stvaranja i sedmi božja svijest koja je prvo stvorila dvoje). Sjeme života čini jedan veliki krug, taj osmi krug predstavlja vječnost. U samom sjemenu života se nalaze najvažniji oblici kreacije: circumpoint, vesica piscis, triquetra, Davidova zvijezda/shatkona u hinduizmu i njen 3D prikaz merkaba/metatronova kocka, torus, jaje života, stablo života itd. Sjeme života je osnova za Cvijet života koji je osnovni građevni blok univerzuma i koja je crtan u različitim neovisnim kulturama Cvijet života nastaje tako da osnovnih 7 krugova sjemena života nadodamo još 12 krugova, 7 i 12 su sveti brojevi. U Cvijetu života dalje imamo prisutne simbole čakri/Drva života iz kabale i svih 5 Platonovih geometrijskih oblika od kojih je cijela fizička kreacija napravljena.
U Grčkoj oko orfičkog jajeta se omotala 7 puta zmija i rođen je hermafrodit Phanes/Protogonos/Dioniz. U Kini u jajetu je bio div hermafrodit Pan gu, kod nordijaca je div Ymir, u mezopotamiji Kingu, kod Grka Kronos, kod Egipćana Ra. Kod Grka imamo više varijacija, zmija Ofion je omatala zemlju i jaje. Nju je ubio titan Kron, titani su bili djeca Oca/neba Urana i majke/zemlje Geje. Vladali su Zlatnim dobom, pandan u Indiji tog doba je satya/krita yuga. Tada je vladala harmonija, imali su razvijenu epifizu; simbol toga su kiklopi koji su imali jedno oko i koji su se odmetnuli. U Perziji u hedenu tj.raju Ahura mazda je razdvojio M i Ž od jednog, kao što je Zeus razdvojio hermafrodita kojeg su napravili Prometej i Atena. Zato žena krvari, a muško ima ud koji se želi vratiti natrag. U jajetu je zametak Prvog dvospolnog čovjeka, anthroposa ili nebeskog Adama (zato Rebis ili Baphmet kao dvospolci stoje na jaju). On je u budizmu dharmakaya,u islamu qubt, u orfizmu Phanes/Protogonos/ Dioniz, kod Grka Aion, kod Rimljana Aeternitas.. U hermetičkim učenjima (u kojima je 7 aksioma) prvih 7 ljudi su bili sferični dvospolci bez udova, prvi ljudi su bili slični božanskom; to govori i Platon i Blavatska. Kao što je Adam bio dvospolac, jaje je tu rajski vrt kojeg je zmija razbila, Adam je pao prema fizičkoj sferi, pad iz božanske sfere/raja azilutha je bio kroz skrivenu sefiru daath kroz 7 sfera. Tako je i Lucifer pao, taj motiv je iz perzije kad je Ormuzd bacio Adar asura u te sfere. Na vrata raja postavljeni su kerubini; oni su simol da odvoje duhovni svijet od fizičkog u kojeg su Adam i Eva pali. Sastavljeni su od lava, bika, vodenjaka/čovjeka i orla tj. škorpiona koji su 4 elementa. Prema nekim gnosticima, bila su 3 Adama i sva 3 dvospolca: prvi od svjetla/duha stvoren prvi dan, drugi od duše šesti dan i treći fizički osmi dan i njega je Yaldabaoth razdvojio na muško i žensko (Eva/Zoe, sad ima više smisla njegove riječi Evi da će u mukama rađati). Ovo je slično budističkoj doktrini trikaya o 3 prirode Bude: bezgranični Dharmakaya, svjetlosni Sambhogakaya i fizički Nirmanakaya.. Razdvajanjem jaja je došlo do polarizacije na M i Ž, duha i materije. Žumanjak je postao nebo, bjelanjak zemlja. U nekim slučajevima bjelanjak zemlja, a žumanjak okolne vode. I to razdvajanje simbolizira demijurg. Bog nebo i majka zemlja, na sanskrtu Dyeus phater i Prithvi, kd Grka/Rimljana Zeus/Jupiter i Demetra/Cera. U početku su nebo i zemlja bili spojeni i neko od bogova ih je razdvojio (Šu u Egiptu, Atlas u Grčkoj, Indra u Indiji). U Pitagorinom tetraktisu jednota je monad i iz nje izlazi dijada., slično kao što iz kethera izlaze binah i chokmah. Materiju ili mayu/veo je napravio drugi niži bog demijurg koja samo kopira (demi je pola). Fizički univerzum je njegovo djelo. Evo što kaže hermetica tom demijurgu:
U egipatskom Memfisu demijurg je bio Ptah, u Indiji Vishvakarman sa 7 uvojaka odn. Tvastr od kojeg imamo broj 2/two i twister/konflikt, kod gnostika Yaldabaoth sa lavljom glavom i zmijskim tijelom kao Zurvan i Mithras. Yaldabaotha je rodila Sofija, jedan od donjih eona i on se odmetnuo. I on je postavio 7 planetarnih sfera da odvoje čovjeka od božanske biti i plerome/jednote. Ali u čovjeku je ostala duša koja je neuništiva i koja treba da se izdigne iznad materijalnog svijeta i spoji sa božanskim U mazdaizmu ta duša u čovjeku se zove frohar ili fravasi i ona čezne da se spoji sa vrhovnim Ahura Mazdom Od frohar/fravasi imamo simbol faravahara tj. Ahure mazde koji stoji u prstenu sa krilima i ispod su 2 zmije. To je i u Kini i u Perziji bio simbol jednote, sličani su u mezopotamiji. U mikroksmosu/čovjeku je to ujedinjenje ide i pingale u jednotu i otvoreni um, zato se jaje prikazivalo sa krilima. U Indiji, ta duša je jiva u srcu (jivatman), oko čovjeka je auričko jaje sa 5 kosha koje su u vezi sa čakrama i koje odvajaju od atmana (prema nekima imamo 7 tijela). Atman je kao ocean, jiva je kao kap iz oceana koja je ista kao ocean. U najstarijim Rig vedama se piše o drvu smokve sa kojeg oko kojeg su bile 2 ptice. Jedna je bila Jiva i ona je jela plodove i tako odvajala sebe od jedinstva potonućem u materijalno. Ona je predstavljala dušu koja je ženska po prirodi, riječ materija je od mater. Druga ptica je bila Atman tj. duh i ona je samo gledala. Atman je na sliku božju , Jiva je nastala iz njega kao bespolnog i koji se čezne sjediniti. Od Jive i Atmana su kasnije nastali Adamis i Heva u Indiji, Adimu u Sumeru, Admu u Asiriji, Atum u Egiptu itd; izgon iz raja predstavlja pad u materijalno po kabalistima (nije precizirano koje je stablo bilo u vrtu, moguće je smokva jer su kasnije bili pokriveni smokvom). U Indiji Veliku majku Jagamatu i danas zovu Ieva ili Jiva, ona je rodila prvog manifestiranog čovjeka Idama (Adama). . Znak za Kamen mudraca najvjerojatnije to predstavlja; vanjski krug koji je isti kao manji unutarnji koji je zarobljen prvo sa kockom/kvadratom (materijalna sfera i 4 donje čakre) i trokutom (3 gornje duhovne čakre). Kad ljudi potonu u materijalno, Otac šalje avatara na zemlju. On je muško, ali ima androgine osobine;Dioniz i Mitra su bili čisti dvospolci na početku. I on prolazi kroz 7 planetarnih sfera. Krišna je došao iz Goloke kroz 7 loka. Prema gnosticima je i Isus prošao kroz tih 7 sfera i Buda je napravio 7 koraka. Mitra se spustio kroz njih na 7 crnih bikova, uzdigao na 7 bijelih. I Orfej se spustio da spasi Euridiku, imao je liru sa 7 žica. Kao i Hermes koji je sišao u Had po Perzefonu. Tako je Inana išla u podzemni svijet da kod sestre Ereškigal, i na svakih od 7 vrata je gubila komad odjeće i na kraju ostala gola. Ovdje se može raditi o 7 podzemnih svijetova, Drvo života ima preslik svoj u podzemlju. Ovo je u bibliju ušlo kao Salomin ples 7 velova, Isus isto iz M. Magdalene istjeruje 7 zlih duhova, jer su u hermetizmu tih 7 uzrok bolesti. Hermes se utjelovio da poduči ljude alkemiji, da prođu tih 7 sfera za života i dođu u osmu sferu, piramide koje je on najvjerojatnije izgradio imaju 8 strana. Kod Egipćana, planetarne sfere su bile 7 krava Hathor koje daju dušu svakom Egipaćanu (podzemni svijet isto 7 postaja) i osma je bila ogdoada, 8 muško ženskih bogova koji su u biti jaje. Slično u upanišadama Aditi formira jaje sa 8 sinova od kojih se jedan odmetnuo kao demijurg (Martanda). Buda je pričao o osmerostrukom putu da bi se došlo u nirvanu iznad 7 sfera, broj 8 ima oblik vječnosti. 8 je dijelova godine u ciklusu sunca koji kroz to kolo godine ide u u obliku broja 8, vječno se ponavlja. I Isus je vezan za broj 8; njegovo ime na grčkom po gematriji je 888, na sanskrtu jezeus je "božanska bit". 8. dan pashe je razapet. Krišna je isto osmi avatar i osmo dijete Devaki, imao je 8 žena i rođendan mu je osmog dana Krishna Pakshe. I Ozirisov i Dionizov broj je broj 8. Broj 8 moguće da ima i poveznicu sa 88 dana koliko merkuru treba oko sunca, svi avatari imaju simboliku merkura; Budh i znači merkur na sanskrtu, a i Krišna tj. Krišnji kod nas je predstavljao tu planetu jer je njemu bog sunca kao najbližem sebi dao vatru i znanje da preda ljudima. Krštenje je taj simboličan ulazak u osmu sferu, zato su krstionice skoro uvijek napravljene u obliku osmerokuta kao i postolja za Krišnu. Osmerokut je posrednik između zemlje/kvadrata (4 elementa fizičke realnosti) i neba/božanskog koje je krug; kod masona gornji šestar je božansko koje je kružnica i donji kutomjer je fizička realnost i oni su u balansu. Kvadrat preko kvadrata je čest simbol u masonstvu i tvori osmerokut, moguće je a je to nasljedne templara koji su imali osmerokutne crkve. Na najstarijem datiranom hrvatskom spomeniku iz 888. piše: u vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od svete Djevice godine 888. A nebeski svod (planete) u bibliji je B raqo HaShamayim što daje zbroj 777. Isus daje simbolično Petru ključeve Kraljevstva nebeskog. Znamo da su na žuto bijeloj zastavi Vatikana zlatni i srebrni ključ. Žuta bijela predstavlja jaje do kojeg se dolazi preko Zlatnih i Srebrnih vrata. Prema Egipćanima ona su bila u Zmijonoscu i Orionu, prema kaldejcima, gnosticima, hermetistima i pitagorejcima ona su mjesec/rak i zadnja saturn/jarac, jarčeva i rakova obratnica. Možda nije slučajno da jedine 2 žvotinje koje govore su magarac i zmija, simboli zlatnih vrata. Isus i simbolično ulazi u Jeruzalem kroz "Zlatna vrata" na magarcu (Rak se zvao i magarci jer su tamo Južni i Sjeverni magarac), i baš su onda i bila u Raku do malo poslije poslije nove ere. Bilo je 7 vrata u Jeruzalemu, u SZ piše da će mesija ući kroz Zlatna vrata na magarcima. Da se to ispuni, u evanđelju po Mateju piše da Isus ulazi na Zlatna vrata jašući na 2 magarca. Ovo je slično priči o Dionizu koji na 2 magarca jaše preko močvare na putu u Dodonu, i ta 2 magarca su i stavljena među zvijezde... Po gnosticima, čovjek padom u materijalno dobija odjeću sudbine i vremena. zato su željelo pročistiti dušu od materijalnog koje su smatrali za zlo, da se duša spoji sa Naddušom tj. pleromom. Njima je Jahve bio demijurg kojem su podređeni ostali arkoni (arkone su zvali i neke vanzemaljske oblike). Čak su tetovirali i šifre kojima se prolazi 7 sfera, šifre su imena 7 anđela. 7 sfera saturna je ona na kojoj je Cassiel (brojni se objekti na njemu zvu Cassini po jezuitu koji ih je otkrio) i to je po hekhalot misticizmu božji tron (7 palača nazivaju sfere). Saturn i hermetica drži negativnim, on je pokušao uništiti kreaciju kada je stvoren Adamanous (Adam+nous) i družica Haivanous (Eva) kao mikrokosmos po obrascu uma makrokosmosa tj. nousa. Imali su 7 hermafrodita i oni su se razdvojili na 7 muškaraca i 7 žena. Tu možemo naći poveznicu sa mitovima o 7 annunaki majki ili kod nas 7 vlaških majki koji su rodile ljudski rod. 2001. je izašla knjiga B. Sykesa "7 Evinih kćeri" u kojoj je genetskim istraživanjem dokazano da svi potječemo od 7 pramajki.
Menora predstavlja planetarne sfere i kičmu. Ona se pali za hanuku, anuka je kičma na sanskrtu. To je 7 duhova do Božjeg trona u Otkrivenju, tamo Isus stoji usred svijećnjaka i kaže da je alfa i omega. Alfu i omegu u alkemiji predstavlja AZOT, univerzalno otapalo i lijek; prvo slovo i zadnje slovo lat., grč. i hebr. abecede (A, Alfa, Aleph kao jedno slovo i Z, Zeta i Tau kao ostala 3). Pitagora je govorio da 7 planeta odgovara 7 nota, Mjesec je alfa, a Saturn omega (i portali Bik i Zmijonosac se nazivaju alfa i omega). Omega je slovo nastalo iz yonija po uzoru na ženski spolni organ, označava ponovno rođenje. U nekim bi misterijama kandidat bio provučen kroz yoni u obliku omege i značilo bi da je ponovno rođen; za sreću i plodnost bi se držala potkova na vratima. Kod Grka je podzemni svijet odvajala rijeka Styxs koja je imala sedmerostruki tok, a zemaljski ulaz joj je bio u obliku yonija kod mjesta Clitor (grč. kleitoris).
Um, koji je Bog, i koji je androgin i živi kao život i svjetlo, govorom je dao život drugom Umu, zanatliji koji je , kao bog vatre i duha, napravio 7 vladara; oni omataju suptilni svijet u krugovima oko zemlje
 |
| BOŽANSKA DUŠA KOJA TREBA PROBITI DEMIJURGOVE SFERE, SOFIA JE VESICA PISCES |
 |
| STANICA/CIRCUMPOINT I VESICA PISCES KAO OSNOVA CVIJETA ŽIVOTA |
U egipatskom Memfisu demijurg je bio Ptah, u Indiji Vishvakarman sa 7 uvojaka odn. Tvastr od kojeg imamo broj 2/two i twister/konflikt, kod gnostika Yaldabaoth sa lavljom glavom i zmijskim tijelom kao Zurvan i Mithras. Yaldabaotha je rodila Sofija, jedan od donjih eona i on se odmetnuo. I on je postavio 7 planetarnih sfera da odvoje čovjeka od božanske biti i plerome/jednote. Ali u čovjeku je ostala duša koja je neuništiva i koja treba da se izdigne iznad materijalnog svijeta i spoji sa božanskim U mazdaizmu ta duša u čovjeku se zove frohar ili fravasi i ona čezne da se spoji sa vrhovnim Ahura Mazdom Od frohar/fravasi imamo simbol faravahara tj. Ahure mazde koji stoji u prstenu sa krilima i ispod su 2 zmije. To je i u Kini i u Perziji bio simbol jednote, sličani su u mezopotamiji. U mikroksmosu/čovjeku je to ujedinjenje ide i pingale u jednotu i otvoreni um, zato se jaje prikazivalo sa krilima. U Indiji, ta duša je jiva u srcu (jivatman), oko čovjeka je auričko jaje sa 5 kosha koje su u vezi sa čakrama i koje odvajaju od atmana (prema nekima imamo 7 tijela). Atman je kao ocean, jiva je kao kap iz oceana koja je ista kao ocean. U najstarijim Rig vedama se piše o drvu smokve sa kojeg oko kojeg su bile 2 ptice. Jedna je bila Jiva i ona je jela plodove i tako odvajala sebe od jedinstva potonućem u materijalno. Ona je predstavljala dušu koja je ženska po prirodi, riječ materija je od mater. Druga ptica je bila Atman tj. duh i ona je samo gledala. Atman je na sliku božju , Jiva je nastala iz njega kao bespolnog i koji se čezne sjediniti. Od Jive i Atmana su kasnije nastali Adamis i Heva u Indiji, Adimu u Sumeru, Admu u Asiriji, Atum u Egiptu itd; izgon iz raja predstavlja pad u materijalno po kabalistima (nije precizirano koje je stablo bilo u vrtu, moguće je smokva jer su kasnije bili pokriveni smokvom). U Indiji Veliku majku Jagamatu i danas zovu Ieva ili Jiva, ona je rodila prvog manifestiranog čovjeka Idama (Adama). . Znak za Kamen mudraca najvjerojatnije to predstavlja; vanjski krug koji je isti kao manji unutarnji koji je zarobljen prvo sa kockom/kvadratom (materijalna sfera i 4 donje čakre) i trokutom (3 gornje duhovne čakre). Kad ljudi potonu u materijalno, Otac šalje avatara na zemlju. On je muško, ali ima androgine osobine;Dioniz i Mitra su bili čisti dvospolci na početku. I on prolazi kroz 7 planetarnih sfera. Krišna je došao iz Goloke kroz 7 loka. Prema gnosticima je i Isus prošao kroz tih 7 sfera i Buda je napravio 7 koraka. Mitra se spustio kroz njih na 7 crnih bikova, uzdigao na 7 bijelih. I Orfej se spustio da spasi Euridiku, imao je liru sa 7 žica. Kao i Hermes koji je sišao u Had po Perzefonu. Tako je Inana išla u podzemni svijet da kod sestre Ereškigal, i na svakih od 7 vrata je gubila komad odjeće i na kraju ostala gola. Ovdje se može raditi o 7 podzemnih svijetova, Drvo života ima preslik svoj u podzemlju. Ovo je u bibliju ušlo kao Salomin ples 7 velova, Isus isto iz M. Magdalene istjeruje 7 zlih duhova, jer su u hermetizmu tih 7 uzrok bolesti. Hermes se utjelovio da poduči ljude alkemiji, da prođu tih 7 sfera za života i dođu u osmu sferu, piramide koje je on najvjerojatnije izgradio imaju 8 strana. Kod Egipćana, planetarne sfere su bile 7 krava Hathor koje daju dušu svakom Egipaćanu (podzemni svijet isto 7 postaja) i osma je bila ogdoada, 8 muško ženskih bogova koji su u biti jaje. Slično u upanišadama Aditi formira jaje sa 8 sinova od kojih se jedan odmetnuo kao demijurg (Martanda). Buda je pričao o osmerostrukom putu da bi se došlo u nirvanu iznad 7 sfera, broj 8 ima oblik vječnosti. 8 je dijelova godine u ciklusu sunca koji kroz to kolo godine ide u u obliku broja 8, vječno se ponavlja. I Isus je vezan za broj 8; njegovo ime na grčkom po gematriji je 888, na sanskrtu jezeus je "božanska bit". 8. dan pashe je razapet. Krišna je isto osmi avatar i osmo dijete Devaki, imao je 8 žena i rođendan mu je osmog dana Krishna Pakshe. I Ozirisov i Dionizov broj je broj 8. Broj 8 moguće da ima i poveznicu sa 88 dana koliko merkuru treba oko sunca, svi avatari imaju simboliku merkura; Budh i znači merkur na sanskrtu, a i Krišna tj. Krišnji kod nas je predstavljao tu planetu jer je njemu bog sunca kao najbližem sebi dao vatru i znanje da preda ljudima. Krštenje je taj simboličan ulazak u osmu sferu, zato su krstionice skoro uvijek napravljene u obliku osmerokuta kao i postolja za Krišnu. Osmerokut je posrednik između zemlje/kvadrata (4 elementa fizičke realnosti) i neba/božanskog koje je krug; kod masona gornji šestar je božansko koje je kružnica i donji kutomjer je fizička realnost i oni su u balansu. Kvadrat preko kvadrata je čest simbol u masonstvu i tvori osmerokut, moguće je a je to nasljedne templara koji su imali osmerokutne crkve. Na najstarijem datiranom hrvatskom spomeniku iz 888. piše: u vrijeme kneza Branimira otkad je Krist uzeo sveto tijelo od svete Djevice godine 888. A nebeski svod (planete) u bibliji je B raqo HaShamayim što daje zbroj 777. Isus daje simbolično Petru ključeve Kraljevstva nebeskog. Znamo da su na žuto bijeloj zastavi Vatikana zlatni i srebrni ključ. Žuta bijela predstavlja jaje do kojeg se dolazi preko Zlatnih i Srebrnih vrata. Prema Egipćanima ona su bila u Zmijonoscu i Orionu, prema kaldejcima, gnosticima, hermetistima i pitagorejcima ona su mjesec/rak i zadnja saturn/jarac, jarčeva i rakova obratnica. Možda nije slučajno da jedine 2 žvotinje koje govore su magarac i zmija, simboli zlatnih vrata. Isus i simbolično ulazi u Jeruzalem kroz "Zlatna vrata" na magarcu (Rak se zvao i magarci jer su tamo Južni i Sjeverni magarac), i baš su onda i bila u Raku do malo poslije poslije nove ere. Bilo je 7 vrata u Jeruzalemu, u SZ piše da će mesija ući kroz Zlatna vrata na magarcima. Da se to ispuni, u evanđelju po Mateju piše da Isus ulazi na Zlatna vrata jašući na 2 magarca. Ovo je slično priči o Dionizu koji na 2 magarca jaše preko močvare na putu u Dodonu, i ta 2 magarca su i stavljena među zvijezde... Po gnosticima, čovjek padom u materijalno dobija odjeću sudbine i vremena. zato su željelo pročistiti dušu od materijalnog koje su smatrali za zlo, da se duša spoji sa Naddušom tj. pleromom. Njima je Jahve bio demijurg kojem su podređeni ostali arkoni (arkone su zvali i neke vanzemaljske oblike). Čak su tetovirali i šifre kojima se prolazi 7 sfera, šifre su imena 7 anđela. 7 sfera saturna je ona na kojoj je Cassiel (brojni se objekti na njemu zvu Cassini po jezuitu koji ih je otkrio) i to je po hekhalot misticizmu božji tron (7 palača nazivaju sfere). Saturn i hermetica drži negativnim, on je pokušao uništiti kreaciju kada je stvoren Adamanous (Adam+nous) i družica Haivanous (Eva) kao mikrokosmos po obrascu uma makrokosmosa tj. nousa. Imali su 7 hermafrodita i oni su se razdvojili na 7 muškaraca i 7 žena. Tu možemo naći poveznicu sa mitovima o 7 annunaki majki ili kod nas 7 vlaških majki koji su rodile ljudski rod. 2001. je izašla knjiga B. Sykesa "7 Evinih kćeri" u kojoj je genetskim istraživanjem dokazano da svi potječemo od 7 pramajki.
 |
| DRVO ŽIVOTA MIKROKOSMOS SA DRUKČIJE RASPOREĐENIM PLANETIMA OD SATURNA DO SUNCA |
 |
DRVO ŽIVOTA MAKROKOSMOS SA 2 VRATA OD MJESECA/YESODA DO SATURNA/BINAHA;NA DNU JE ZEMLJA, SUNCE/TIFERET JE U SREDINI  |
 |
| ISTO JE KOD PTOLOMEJEVOG MODELA SVEMIRA, 7 SFERA OD MJSECA DO SATURNA I ZVIJEZDE STAJAĆICE |
 |
| SLAVENSKI MODEL SVEMIRA: TROJSTVO/TRIGLAV U SREDINI, 7 PLANETA I 12 ZNAKOVA ZODIJAKA |
 |
| ISTI MODEL KOD DANTEA, ON PLANETARNE SFERE ZOVE ČISTILIŠTE OD 7 SMRTNIH GRIJEHA IZNAD KOJIH SU ZVIJEZDE I U 9. NEBU PRIMUM MOBILE |
Yoni nije ništa drugo nego vesica pisces koja se još u kršćanstvu pojavljuje kao oko, mandorla ili kao riba koja je i sam simbol kršćanstva. Nije slučajno što se u NZ spominje broj od točno 153 ribe koju su ulovili apostoli. Po Arhimedu je ratio 153/265 proporcija ribe tj. vesice piscis, taj broj se spominje i u jednoj od priča o Pitagori kada je pogodio točan broj riba u mreži lokalnih ribara u mjestu Crotone. Grci su vesicu piscis zvali "matrica", "majka svih oblika", "maternica" i "vrata života" A simbol yoni u NZ je Marija Magdalena, njeno ime je jedino u bibliji koje u gematriji daje zbroj 153. Da ništa nije slučajno pokazuje nam aksiom da kod vesice piscis svaki krug koji ima promjer 7 jedinica će imati opseg 22 jedinice, a blagdan M. Magdalene pada točno na 22. 7.!
Drvo života kopiraju neki sportovi. U američkom i europskom nogometu igra po 11 igrača. U formaciji 3 4 3 u europskom nogometu igrači stoje točno kao na Drvu (sa daat sefirom), igra se od vrata do vrata, zlatnih i srebrnih. U američkom je cilj kroz simbolična 2 stupa/dijadu ubaciti loptu koja je prajaje/jednota. Američki nogomet je verzija rugbija kojeg su Engleski masoni osnovali u pubu, oznake rukama su tipične za njih. Teren je podijeljen u simboličkim brojkama (22 metra/72 feeta, 33 feeta iza gola, 49 feeta itd.)
Alkemijski proces prati uspinjanje sunca kroz zodijačke znakove koji su usklađeni sa čakrama i 7 etapa alkemije (po nekima 12 ili čak 14). Alkemija i astrologija su najuže vezane i baza su učenja svih tajnih društava i misterija (pa i religija), njihovi dijelovi su kemija i astronomija koji objašnjavaju samo fizički manifestirani dio i koji su danas jedine ozbiljne znanosti, dok se prve 2 smatraju pseudoznanosti. Svećenici misterija su izučavali ljudsko tijelo jer su znali da je odraz božanskog, svi planeti imaju odraz u tijelu. Planeti imaju i svoju svijest i to je isto u svim kulturama da je npr. Mars ratnik ili Jupiter gromovnik. I svaku planetu se može invocirati uz pomoć rituala i himni koje uključuju boje odjeće, mirise, određene biljke itd., i to najbolje u mjesecima ili danima kojima vlada određeni planet. Cilj alkemije je imitacija kozmogonije u suprotnom pravcu, spojiti 2 suprotnosti u jednotu. Magnum opus se počinje raditi u Jarcu/Vodenjaku. Oni su nekad bili spojeni znak, sa njima i 1. čakrom muladharom upravlja saturn. Vodenjak je viši, a Jarac niži aspekt Saturna. U alkemiji je to faza nigredo ili sol niger (crno sunce kao saturn zovu), rastvaranje u prima materiu i kaos da bi se izgradilo novo, "tamna noć duše" u Junakovom putovanju, Jungov arhetip sjene, odstranjnivanje ega inicijacijsko spuštanje u grob kod masona. Simbol je caput mortem i ptica gavran, saturnova životinja, faza alkemije kalcifikacija. Metal je olovo i element zemlja koja rađa mlado sunce.Mladom suncu se kao pomoć palio badnjak kod Slavena u to doba godine, kod hinduista i Židova se pale svijeće za diwali odn. hanuku. Simbol je kocka (Saturn i Zemlja) kao znak fizičke manfestacije, jer 6 strana kocke projiciraju 7.fizičku točku. Saturn i Jarac kao zemljani znak su uvijek znak fizičke manifestacije. U mitologijama 25. 12. u Jarcu se sunce rađa, taj dan dani postaju duži, to je dan kad se Sin božji rađa. Sunce bježi Saturnu koji se prikazuje na brojnim slikama kao sijedi starac koji ubija i jede djecu, zato Isus bježi od Heroda, Mojsije od faraona, Krišna od Khanse, Zoroaster od Ahrimana i Buda od Bimbasare koji ih pokušavaju ubiti. Zeus se skriva u pećini od Krona/Saturna i hrani ga koza Amalthea (znak Jarac). Zato su solarni bogovi rođeni na najdužu noć i to u ponoć kada je tama yin najjača; odatle sve ide prema dužoj dnevnoj svjetlosti yangu. Od ponoći do 2 ujutro i vlada jarac. I dan Sina božjeg je sunčana nedjelja koja bježi od saturnove subote; svetkovinu nedjelje iz subote je promijenio Konstantin u čast nepobjedivom suncu. Isto tako je promijenio slavljenje božića na 25.12. kada nakon 3 dana tame dan postaje duži, mnogi bogovi oko 21. umiru i rađaju se oko 25. kao malo djetešce. I na dnevnoj i na tjednoj i na godišnjoj i na Platonovoj godini imamo isto ono šro se zbiva u tijelu. Boginja se ovoj fazi prikazuje crnom bojom, mjesec januar(Vodenjak) je po Janusu kojem saturn daje moć, simboli su mu ključ i vrata. Nekad je bio ženski Janua coeli (znači "nebeska vrata"), pa androgin Janua Janus, pa muško, on drži ključeve godine, tamni dio do januara se zvao janua diaboli (vražji). Vrata bogova u jarcu čuva Janua coeli, vrata čovjeka u Raku Janua inferni;u Indiji Ganeša kao čuvar prepreka čuva vrata ljudi i vrata bogova, pitris yana i deva yana. Janua coeli i Janua inferni su u kršćanstvu postali Ivan evanđelist i Ivan Krstitelj i slave se te datume i veoma su bitni u masonstvu. Kao rimski bog Janus on predstavlja Saturn i 2 znaka kojim on upravlja; kao jarac je starac na kraju godine i kao vodenjak mladić na početku godine. Kod hermetista saturn je sotona, jer on označava početak pada u materiju, u Jarcu su vrata kojim bogovi padaju u materiju. Sotona se obično prikazuje kao jarac i crvene/crne boje koja je najniže vibracije, i vodenjak je u predajama imao rogove, dlakave kozje noge i nekad riblji rep kao jarac.
 |
| U PREDVORJU TABERNAKLA 7 SVIJEĆA/PLANETI, 12 KRUHOVA/ZODIJAK I 4 ELEMENTA PREKO KOJIH SE ULAZI U "SVETINJU NA "SVETINJAMA" GDJE JE KOVČEG SA 3 STVARI KAO TROJEDINOST |
Dakle, Jahve
je niži bog, njemu i pripada saturnova sfira binah. Ali kod židovskih mističnih
učenja se opisuju i gornje sfere. I oni kažu da je iznad planetarne sfere
zodijak/mudrost (maslot/mazzarot) i iznad je Raši ha galagalum, plameno nebo
ili vatrena kugla. Zovu ga kao i Dante Primum mobile ili shamayim. To je iz feničkog, Otac nebo je tamo bio Baal shamayim ili grčki Ouranos koji je na početku bio androgin, kasnije se odvojila boginja Urania. Saturnovo odvajanje svog fizičkog svijeta od neba je kastracija; u mitologijama 7. planet Saturn/Kronus/El/Kumarbi kastrira Oca neba Caelusa/Ouranosa/Baal shamayima/Anua.. I to vjerojatno predstavlja obrezivanje koje se vrši 8. dan kod Židova (običan puk, njihovi svećenici se ne obrezuju).U Sefer jeziri se
stvaranje opisuje kroz 22 slova hebrejskog alfabeta, oni su gradivni elementi
univerzuma. 22 slova i 10 sefira daju 32, sa skrivenom sefirom daat je 33, oba
2 su mistična broja. 7 dvostrukih slova su planete i nebesa. Zatim idu 12
jednostavnih slova koji su znakovi zodijaka. I na kraju idu 3 slova majke: oni
su Vrhovni Neodredivi Stvoritelj. Ta slova su shin/vatra, mem/voda i
aleph/zrak. Nebo je stvoreno od elementarne vatre shin, riječ za nebo je ha
shamayim i po gematriji je ista kao riječ duša. Zemlja, koja se sastoji od vode
i kopna je stvorena od vode/slova mem i to je ženski element, hebr. mayim.
Između je zrak, koji je stvoren od elementarnog zraka tj. duha. On je balans i
medijator. Taj vrhovni Stvoritelj je trojedini kao kod Slavena Triglav; u
kršćanstvu je Otac shin, Duh sveti/Majka mem i Sin je zrak; u taoizmu shen je
nebo, jing zemlja i chi medijator, u alkemiji sol, sumpor, merkurij, u kabali ein, ein, soph, ein sph aur ili gornje 3 sefire. Njega Židovi označavaju sa troglavim shin, slično kao muslimani ili Kelti triskelion ili awen. Gnostici su sa 3 čavla označavali pleromu. Kod masona su to 3 svijeće. U hinduizmu živa je Šiva, medijator između Brahme i Višnua; šiva lingami su i bili rađeni od žive. Na hebr. otac je ab i brojčana je vrijednost 3, majka je haim i vrijednost je 41, a dijete je yaled i broj je zbroj oca i majke, 44 ili 8 na kraju. I zato je u alkemiji cilj spojiti vatru i
vodu, M i Ž da bi se dobilo dijete, imitacija kozmogonije u mikrokosmosu. Kabalisti kažu zato "kad se spoje Adam i Eva, Bog će sjesti na tron"; Klement aleksandrijski je rekao da je prosvjetljenje moguće kad dvoje postane jedno, muško i žensko niti muško ni žensko, a vanjsko kao ono unutarnje. Slično kad kaže Isus: "kad od M i Ž napravite jedno, tada ćete ući u kraljevstvo nebesko". To su ida i pingala, kabalisti njih tj. sefire sa strane zovu Drvo dobra i zla (Adam i Eva kao dualnost), centralni stup shushumna je Drvo života. I kažu još da su Adam i Eva bili spojeni jednom kičmom. U masonskim je legendama Hermes/Henok zapisao umijeća 7 liberalnih znanosti na 2 stupa, od opeke i mramora, da bar jedan preživi najavljeno uništenje od vode i vatre. I u Filipovom evanđelju se kaže: "Duša i duh su nastali od vode i vatre.Sin vjenčane odaje nastao je iz vode, vatre i svjetla. Ako neko postane dijete sobe vjenčanja, prima svjetlo". "Vjenčana ložnica" je ovdje talamus. Muška epifiza i ženska hipofiza, sol/vatra i luna/voda se sastaju u talamusu,na grčki doslovce znači "bračna ložnica". Cijeli taj dio se zove limbički sustav,limb je i čistilište, u Grčkoj je na vrhu oso svijeta bio olimp, a u dnu tartar. U kičmi mu je ekvivalent lumbalni dio iznad cocyxa i sacruma/pakla. Cocyxx je križna kost, a sacrum je trtica, najdonji dio kojeg kabalisti zovu egipatska zemlja. Riječ je od trt/tart, slavenski pakao po grčkom tartaru, kod Vlaha je podzemni bog vode Tartor ili Drak. Imamo podzemne tartufe, torturu kao mučenje itd. Limb je srednji mozak ili mozak sisavaca zadužen za emocije, donji dio je reptilski sa baznim instinktima, isto kao što su i donje čakre. Gornji dio mozga je neokorteks, nebeski svod kojeg drži kralježak Atlas nazvan po titanu što drži taj svod.I to je simbolički Novi čovjek,neo; neokorteks je povezan sa krunskom čakrom.i za više spoznaje.I tu je simbolika pada i uspinjanja čovjeka, kao što imamo pad prema donjim čakrama ili pad bindua koji ako se digne je lijek, ako pada onda sagorijeva u Agnijevoj vatri u manipuri i toksičan je. On pada u abdomen; to su donje vode, riječ je vjerojatno od egipatskog abtu ili sumerskog apsu za vode kaosa.. Đavao je vladar ovog svijeta (fizičke realnosti) i podzemlja, Isusovo je kraljevstvo nebesko i nije od ovoga svijeta (gornje čakre). Sin veze M i Ž je u alkemiji Krist,znakovi svih planeta su sastavljeni od sunčevog kruga tj. M, polumjeseca tj. Ž i križa/Sina. U alkemiji se to spajanje odvija u peći atanor ili fornax na latinski. I fornix je dio limbičkog sustava, luk iznad talamusa. Imamo i zviježđe Fornax, do njega je zviježđe Feniks koji se u alkemiji izdiže iz pepela. Otvorena krunska čakra je veza sa svjetlosti, ain soph aur. I M. Hall kaže o tom procesu: "duhovna vatra ide kroz 33 stupnja kičme i dolazi u hipofizu (Isis/Izida/voda) gdje priziva Ra (epifizu/vatra) i zahtijeva sveto ime tj.svjetlost (El/Horus/Isus). Od Isis, Ra i El imamo Izrael. I kabalisti kažu da je Izrael 3 gornje sefire (arik anpin), a Jakob, koji nakon hrvanja sa Bogom na mjestu Peniel (pineal) je postao Izrael, on predstavlja 7 donjih sefira (zer anpin).
 |
| PRVO JAJE IZNAD 7 PLANETA |
 |
| JAJE |
 |
| MIKRO I MAKRO, MATERIJA I SVIJEST, NA MUŠKOM JACHINU SU VRATA U RAKU |
 |
| ŠIN I MEM I ALEPH U SREDINI |
Alkemijski proces prati uspinjanje sunca kroz zodijačke znakove koji su usklađeni sa čakrama i 7 etapa alkemije (po nekima 12 ili čak 14). Alkemija i astrologija su najuže vezane i baza su učenja svih tajnih društava i misterija (pa i religija), njihovi dijelovi su kemija i astronomija koji objašnjavaju samo fizički manifestirani dio i koji su danas jedine ozbiljne znanosti, dok se prve 2 smatraju pseudoznanosti. Svećenici misterija su izučavali ljudsko tijelo jer su znali da je odraz božanskog, svi planeti imaju odraz u tijelu. Planeti imaju i svoju svijest i to je isto u svim kulturama da je npr. Mars ratnik ili Jupiter gromovnik. I svaku planetu se može invocirati uz pomoć rituala i himni koje uključuju boje odjeće, mirise, određene biljke itd., i to najbolje u mjesecima ili danima kojima vlada određeni planet. Cilj alkemije je imitacija kozmogonije u suprotnom pravcu, spojiti 2 suprotnosti u jednotu. Magnum opus se počinje raditi u Jarcu/Vodenjaku. Oni su nekad bili spojeni znak, sa njima i 1. čakrom muladharom upravlja saturn. Vodenjak je viši, a Jarac niži aspekt Saturna. U alkemiji je to faza nigredo ili sol niger (crno sunce kao saturn zovu), rastvaranje u prima materiu i kaos da bi se izgradilo novo, "tamna noć duše" u Junakovom putovanju, Jungov arhetip sjene, odstranjnivanje ega inicijacijsko spuštanje u grob kod masona. Simbol je caput mortem i ptica gavran, saturnova životinja, faza alkemije kalcifikacija. Metal je olovo i element zemlja koja rađa mlado sunce.Mladom suncu se kao pomoć palio badnjak kod Slavena u to doba godine, kod hinduista i Židova se pale svijeće za diwali odn. hanuku. Simbol je kocka (Saturn i Zemlja) kao znak fizičke manfestacije, jer 6 strana kocke projiciraju 7.fizičku točku. Saturn i Jarac kao zemljani znak su uvijek znak fizičke manifestacije. U mitologijama 25. 12. u Jarcu se sunce rađa, taj dan dani postaju duži, to je dan kad se Sin božji rađa. Sunce bježi Saturnu koji se prikazuje na brojnim slikama kao sijedi starac koji ubija i jede djecu, zato Isus bježi od Heroda, Mojsije od faraona, Krišna od Khanse, Zoroaster od Ahrimana i Buda od Bimbasare koji ih pokušavaju ubiti. Zeus se skriva u pećini od Krona/Saturna i hrani ga koza Amalthea (znak Jarac). Zato su solarni bogovi rođeni na najdužu noć i to u ponoć kada je tama yin najjača; odatle sve ide prema dužoj dnevnoj svjetlosti yangu. Od ponoći do 2 ujutro i vlada jarac. I dan Sina božjeg je sunčana nedjelja koja bježi od saturnove subote; svetkovinu nedjelje iz subote je promijenio Konstantin u čast nepobjedivom suncu. Isto tako je promijenio slavljenje božića na 25.12. kada nakon 3 dana tame dan postaje duži, mnogi bogovi oko 21. umiru i rađaju se oko 25. kao malo djetešce. I na dnevnoj i na tjednoj i na godišnjoj i na Platonovoj godini imamo isto ono šro se zbiva u tijelu. Boginja se ovoj fazi prikazuje crnom bojom, mjesec januar(Vodenjak) je po Janusu kojem saturn daje moć, simboli su mu ključ i vrata. Nekad je bio ženski Janua coeli (znači "nebeska vrata"), pa androgin Janua Janus, pa muško, on drži ključeve godine, tamni dio do januara se zvao janua diaboli (vražji). Vrata bogova u jarcu čuva Janua coeli, vrata čovjeka u Raku Janua inferni;u Indiji Ganeša kao čuvar prepreka čuva vrata ljudi i vrata bogova, pitris yana i deva yana. Janua coeli i Janua inferni su u kršćanstvu postali Ivan evanđelist i Ivan Krstitelj i slave se te datume i veoma su bitni u masonstvu. Kao rimski bog Janus on predstavlja Saturn i 2 znaka kojim on upravlja; kao jarac je starac na kraju godine i kao vodenjak mladić na početku godine. Kod hermetista saturn je sotona, jer on označava početak pada u materiju, u Jarcu su vrata kojim bogovi padaju u materiju. Sotona se obično prikazuje kao jarac i crvene/crne boje koja je najniže vibracije, i vodenjak je u predajama imao rogove, dlakave kozje noge i nekad riblji rep kao jarac.
.jpg) |
| VODENJAK I JARAC |
Zatim slijedi svadistana, njoj je element voda i znak su ribe, metal je kositar, faza disolucija, planet Jupiter/Neptun. To je u grčkoj mitologiji kad Jupiter/Zeus kastrira Saturna/Krona; njegov brat je Posejdon/Neptun. To je seksualna čakra i "donje vode", u crkvi krštenje kao pranje od grijeha što se čovjek uopće rodi. Kod Židova je to Crveno more, pobjegli su iz Egipatske zemlje kako kabalisti zovu najdonju čakru. U psiho alkemiji ova faza je uranjanje u podsvijest. Zatim imamo Ovna, kojim vlada mars u mjesecu martu, to je manipura, metal željezo, element vatra i faza disolucija. U mitologiji Ares svrgava Zeusa. Za arterijsku crvenu krv (po Aresu/Marsu) je zaslužno željezo, za plavičastu vensku bakar i one nose krv u srce. Vene su po veneri. U sredini tijela i torusa je anahata, metal je bakar, planet venera, znak Bik, element zemlja i faza konjukcija. Tada je prije bila ravnodnevnica, dan i noć su isti, spajaju se u svetom braku muška dnevna i ženska noćna energija, bijela kraljica i crveni kralj, animus i anima. 2 ptice nose u nebo krunu za kraljevića/Zelenog čovjeka. U psiho alkemiji ujedinjuju se ženska podsvijest i muška svijest. Jednakokračni križ je simbol, donji dio fizički križa/zemlja je razdvojen od gornjeg dijela/neba poprečnim horosom, horizontom koji je sin Horus (hor+ison što je na grč. jednaki). U Mezoptamiji su dvostruki horizonti bili Anshar i Kishar, M i Ž. U svetištima Afrodite/Venere sunce kao M princip bi obasjalo utrobu svetišta točno na ekvinocij ili solsticij. Svećenica bi podigla zavjesu koja je simbolizirala himen i dozivala bi božicu sa riječima o hymen hymenaie (riječ himna je otuda); Himenej je inače grčki bog svadbe. U Rimu je onda bila Cerealia posvećena žitaricama koje rastu (cereals), odn. Ceri i Vesti. Vesta i znači srce (grčka Hestija), kod nas je boginja proljeća Vesna. Diljem svijeta u svetištima bi na ekvinocij sunce obasjalo neki oltar ili pećinu (najpoznatija je Utrobata u Bugarskoj) koja simbolizira vulvu; u Ninu su u najmanjoj katedrali prorezi u obliku penisa i kroz njih sunce oplođuje zemlju. U Chicen itzi na ekvinocij Quetzalcoatlova glava dobije zmijoliko tijelo od sunca i spušta se niz piramidu da oplodi zemlju. Znak anahate je zeleni heksagram, nebo i zemlja spojeni, vegetacija buja i Zeleni čovjek uskrsava. Sunce u tom razdoblju je točno na ekvatoru (ekvator znači jednaki torus), magnetsko polje je jednako u toj točki, kao što je srce centar ljudskog torusa i prsni koš se zove toraks; i dio kičme sa suprotne strane se zove torakalni (koji ima kao zodijak 12 dijelova). U odnosu na kičmu, srce je pod kutem od 23 stupnja, kao i Zemljina precesijska os. Naš se sustav i vrti oko zvijezde Alycone u Torusu/Biku. Kod Židova je kršćanski Uskrs Pesah u mjesecu nisanu, slave egzodus iz Egipta; zato kabalisti donji dio kičme zovu "egipatska zemlja". Onda je bio prijelaz iz Bika u Ovna, morali su preći Crveno more i rijeku Jordan (galaktičku rijeku i Eridanus zviježđe ispod Bika i Ovna). Prolj. ekvinocij je važan svim abrahamskim religijama i uvijek je vezan za arkanđela Gabrijela: 25.3. on navješta Mariji rođenje, Mojsiju pomaže prijeći Crveno more, a u ramazanskoj noći laylat al quadri Muhamedu predaje Kuran. Gabrijel je duh Kraljevske zvijezde Formalhaut u Južnoj ribi(koja je spojena sa Vodenjakom i njega predstavlja),kraljevske zvijezde su markirale solsticije i ekvinocije (lav, čovjek, orao, bik u bibliji i Zaharijini konji čijeg sina Krstitelja je isto najavio Gabrijel). Gabrijel ujedno označava jes. ekv. jer se slavi 29.9. i navijestio je Krstitelja koji se rodio na ljetni solst. Ima još jedna simbolika prolj. ekv. : sunce tada izlazi iz "mora" ili "vode" kako su stari narodi zvali područje zviježđa Jarac, Vodenjak,(sunce u ovom znaku je značilo poplavu Nila) Kit, Delfin, Argo navis, Eridanus, Ribe. U tijelu se zbiva prijelaz iz muladhare/egipatske zemlje preko svadisthane (Crvenog mora). I na nebu se isto događa: na datum 17. nisana tj. tri dana poslije prolj. ekv. su se dogodila 3 događaja. Isusovo uskrsnuće, izlazak Izraelita iz Crvenog mora i dolazak Noe na planinu Ararat nakon poplave.Na prolj. ekv. je i razapinjanje na križ materije (horos u sredini odvaja donji materijalni dio), poslije slijede duhovne faze. Tako je u Babilonu za ekvinocij ili naš Uskrs obavljano vjenčanje kralja i kraljice i još bi razapeli ili objesili nekog kriminalca "između zemlje i neba", nakon što bi ga maltretirala svjetina. Obukli bi ga u kraljevu odjeću da se žrtvuje i da plati za grijehe, obećavajući mu da će postati bog i ujediniti se sa ocem. To je bio Sacaea festival, njihova Nova godina kad bi se novo Ištarino kosmičko jaje rodilo, zato jaja za Uskrs (simbol je bio i zec, to je zviježđe Zec/Lepus ispod Bika). Kod masona je ovo vjenčanje simbolizirano na pregači; donji kockasti/kvadratni dio je materija, gorni trokutasti duh, sve zajedno 7 (greda koja drži donji dio kuće i trokutasti krov se zove vjenčanica). Tada se 9 mjeseci prije zimskog solsticija začinje ili uskrsava Zeleni čovjek/Sin božji (25.3. se slavi Navještenje Marijino), agape između kralja i kraljice. Afroditina sestra se zvala Agape i to je ušlo u kršćanstvo i slavi se u aprilu (april po Afroditi) sv. Agape. Spajanje kralja i kraljice je u Grčkoj simbolizirao Eros i Harmonija, djeca Afrodite/Venere i prethodnog Aresa/Marsa (u Otkrivenju vjenčanje nevjeste i janjeta). Nova godina je u ranim kulturama bila na prolj. ekv., i to je prvi mjesec, zato bi septembar, oktobar, novembar i decembar po rimskim brojevima trebali biti sedmi, osmi, deveti i deseti mjesec, a nisu jer je N. godina pomaknuta 2 mjeseca ranije. Zato u slavenskoj mitologiji imamo Rugievita sa 7 glava koji simbolizira jesen tj. rujan/septembar, Porevita sa 5 glava koji je ljeto, Jarila/Gerovita koji je proljeće i Svaroga koji je zima; Svantevid predstavlja sva god. doba. Inače je ovo sve iz sanskrta: saptambar, ashtambar, navambar, dashambar gdje je ambar zodijak, a i tamo je Ovan kao i svugdje "glava godine". U alkemiji je ova faza albedo ili bijeljenje, u Jaju mudraca se spajaju m i Ž energije, ptica je labud. U Egiptu je hijeroglif za srce bio kalež, na srcu je jaje razdvojeno i dioskuri su nosili 2 polovice jajeta u kaležima; gornja polovica jajeta je nebeski svod, donji zemlja. Tamo je Horus bio sjedinjenje M i Ž, jedno oko mu je bio mjesec , drugo sunce. Ima još jedna simbolika ekvinocija, a to je spajanje lunarnog ženskog i solarnog muškog kalendara, i Uskrs se usklađuje sa ekvinocijem i mjesecom. Lunarni kalendar se svake 33 godine vraća na poziciju koju je imao u odnosu na solarnu godinu. Kako lunarna godina ima 354 dana, a solarna 365, potrebno je svake 2 do 3 godine (7 puta u 19 godina) dodati novi mjesec tj. 11 dana svake godine što ispada 33 godine. I sama je pomrčina vezana za sveti broj 33 i "ženidbu" sunca i mjeseca; kad se javi mlađak, a sunce se nalazi unutar područja od 33 stupnja raspoređena oko lunarnog čvora, tada dolazi do pomrčine. U jyotishu se rođendan računa po titiju; to je kut između sunca i mjeseca u trenutku rođenja kada se M i Ž spoje i rodi se dijete. Židovi imaju lunisolarni kalendar, 13. mjesec se pridodaje (u mnogim je kulturama zvan "pridodani"), 13. posebno pleme Izraela Levi znači "pridodati". Isto kao što imamo na godišnjoj bazi 6 mjeseci sunce ispod i iznad ekliptike, tako imamo dnevnu vladavinu u prosjeku 12 sati muškog/toplog/svjetlog/suhog sunca i 12 sati ženskog/hladnog/tamnog/suhog mjeseca. Na masonskoj pregači imamo sunčev i mjesečev stup i kad se oni spoje otvara se 3. oko, tako kad se mjesec i sunce spoje u pomrčini taj prizor djeluje kao oko. Prema C. de Gebelinu kaducej predstavlja i solarne i lunarne ekliptike oko ekvatora, čvorovi su pomrčine kojih može biti 2 do 5 kroz godinu; na vrhu je mjesec i oko njega su sunčeva krila od sunca koji je iza mjeseca. To je u makrokosmosu isto ono što se događa u tijelu kad se spajaju sunčev i mjesečev kanal kroz čvorove i na kraju imamo vjenčanje u epifizi/hipofizi. Zadnji čvor je u makrokosmosu na ljetni solsticij kada se spajaju M i Ž, voda i vatra (Kupalo i Kresnik), u ženskom Raku je uvijek datumski, po precesiji je bilo muškom Lavu kada su ti običaji nastali. Slično i taoisti imaju orbitu mikrokosmosa i makrokosmosa. Imamo du ili vatreni /muški kanal koji ide iz perineuma preko leđa do glave i ren ili vodeni/ženski kanal koji ide iz glave preko prednjeg dijela do perineuma. Energije se transformiraju iz qi, jinga i shena i susreću se u ustima; taj krug predstavlja ouroboros ili repožder koji u makrokosmosu predstavlja našu galaksiju. I sami kineski ideogram za svjetlo je sačinjen od ideograma sunca i ideograma mjeseca.
Na slikama vidimo ekvinocije na logoima, nisan je židovski (babilonski) mjesec ekvinocija i na logou je sunce na ekvatoru (njihov najuspješniji GT model se zove skyline); sličan je astrološki znak Vage koje je sunce na jes. ekvinociju. Kod Volva imamo astrološki znak marsa i unutra ekvator na kojem piše volvo. Volve su kod nordijaca bile proročice/mudre žene (riječ vulva je otuda), ovdje simbolizira Afroditu koja je u vezi sa Marsom.
Ekvinocij je u tijelu prijelaz iz nižih u više čakre preko srčane čakre. Zato egipatski Oziris na njoj ima prekrižene ruke sa vladarskim štapom i štapom za odvajanje žita od kukolja. To simbolizira upravljanje sa donjim čakrama i odvajanje božanske čovjekove prirode od donjih nagona (isto priča Isus o odvajanju žita od kukolja). Kad su se kršćani krstili u rijeci i tako ponovno rađali i čistili, radili bi to sa rukama u ovom položaju; i Židovi kažu da srce Tiferet odvaja donje nagone od božanskih, isto kažu i taoisti. Ponovno rađanje traži žrtvu, kod Židova je žrtva iz pakla/egipatske zemlje u obećanu zemlju bila čišćenje i pomor u pustinji, potopljena egipatska vojska i smrt Mojsija. Kod ismaelita imamo 7 proroka i njima je Mojsije središnji; prvi je Adam tj. zemlja/muladhara jer adama znači zemlja; drugi je Noa tj. voda/potop/svadistana; treći je Abraham/Abram tj. ovan/manipura jer je ram ovan. Poslije Mojsija ide Isus tj. eter koji spaja svijetove i šesti je Muhamed koji bi trebao predstavljati mjesec pošto je islamu znak polumjesec. I na kraju ide prorok Mahdi koji tek treba doći. Na prolj. ekv. se slavilo uskrsnuće sunca ili ponovno rođenje, zato su svi solarni spasitelji dva puta rođeni (ponovno rođeni kroz 33 pršljena kičme, zato u ev. po Ivanu 3,3 se kaze da će 2 puta rođeni vidjeti kraljevstvo nebesko.).Oziris je gore zelen, to predstavlja proljeće i njega u obliku bika, dolje je crven. Sličan imamo prikaz 2 Hapija boga Nila, Nil je preslika tijela i galaksije. Hapiji ujedinjuju Gornji i Donji Nil i čvor presijeca na srčanoj čakri. Isti je motiv Horusa i Seta, bogova G. i D. Egipta, vidimo Nil kao kičmu sa skarabejem (transformacija) i ka (duh). Na dnu je trtica u obliku pika (zato je as pik simbol smrti), taj hijeroglif znači ujedinjenje. Glava je delta Nila, bog delte Nila i grada Mendesa je bio ovnoglavi Banebdjedet (Amonovi rogovi) i žena mu je bila ribolika Hatmehit i imali su dijete Horusa. U položaju sa prekriženim rukama na prsima su se faraoni pokapali, u Indiji je taj položaj garuda/orlova mudra sa otvorenim dlanovima, motiv dvoglavih orlova koji nosi kraljevske insignije je vjerojatno odavde preuzet.
jarac/vodenjak-saturn
ribe-jupiter
ovan-mars
bik-venera
blizanci-merkur
rak-mjesec
lav-sunce
Prema istom redosljedu imamo i spuštanje prema dolje tj. katabazu za razliku od anabaze (slika gore), od ljetnog do zimskog sosticija, od Ivana Krstitelja (Johan/Jan koji je Oannes iz Babilona čiji je praznik bio na ljetni solsticij) do Ivana Evanđelista (koji je rimski Janus koji drži ključ zimskog solsticija). To je još jedna simbolika pada, naopaki put lijeve ruke za razliku od desnog koji zahtijeva odricanje. Ali ovaj put fali rak/mjesec/hipofiza i imamo samo 6, za razliku od uspinjanja kada je 7. Zato Ahura mazda ima 7 dobrih duhova pomoćnika ili amesha spentas, a Ahriman ima 6 demona. Neki sugeriraju da Ormuzd vlada sa 6 ljetnih/proljetnih mjeseci kao Apolon, a Ahriman sa 6 hladnih kao Had. I zato na queer zastavi imamo boje spuštanja od crvene do ljubičaste naopako okrenute i fali plava boja 3. oka. Po kršćanskoj eshatologiji Lucifer je bio optočen draguljima, kad je pao izgubio je dragulj na čelu i ljudima se zbog toga zatvorila čakra 3. oka. Zatim imamo Djevicu koja rađa Sina božjeg, u alkemiji Merkura. Djevica se 25.12. počinje vidjeti na horizontu i kao da rađa sunce na solsticij. Djevica Maja po kojoj je mjesec maj (8. maja je najveći budistički praznik, u istom je mjesecu bila rimska mercuralia) je bila majka Bude i Merkura/Hermesa, merkur upravlja Djevicom .Zatim slijedi Vaga kojom upravlja venera, kao i Bikom pri uspinjanju, sad je venera nasuprot marsu. Već smo rekli da je tu znak anahate zeleni heksagram, od te imamo 3 čakre gore i 3 dolje. Vaga je balans, sad je tu jesenski ekvinocij, dan i noć isti. U prijašnjim kulturama tada je suđenje Solarnom junaku i smrt, sunce se sprema u podzemlje (u Egiptu sudi Maat sa vagom, u kršćanstvu su tada 7 žalosti Blažene Djevice Marije). Isusu je suđeno u petak, taj dan je venerin dan (muslimanima je sveti dan petak i zelena boja). Atis je umro na jes. ekvinocij i nakon 3 mjeseca oživio na zimski solsticij, po 3 mjeseca između 2 ekv. i 2 solst. su simbolizirani urama; Isus je osuđen u 6 ujutro/šesta ura (po rimskom vremenu, dalje je židovsko vrijeme); u 9/treća ura je raspeće; u podne/šesta ura je tama i u 3 popodne/deveta ura Isus umire. Brojke su očito simbolične, jer teško da se ujutro u 6 skupilo onoliko svijeta (a i evanđelja se razilaze). Koriste se rimski i židovski sustav istovremeno, tako da 2 šeste možemo smatrati za ekvinocij (na taj dan sunce izlazi i zalazi točno u 6 pa se festival Agape počeo slaviti točno u 6, sunce na zenitu u 12). Imali smo suđenje ua prolj. ekvinocij, raspeće za lj. solsticij (između 2 lopova tj. ekvinocija), tamu koja je jes. ekvinocij kad sunce počinje ponirati i smrt na zimski solsticij kad je najniže. "Umiranje" sunca je 6 sati, 6 mjeseci od ljetnog do zimskog solsticija. Onda idu 3 dana u grobu, uskrnuće sunca do prolj. ekvinocija i krug se ponavlja. Posebno je interesantno što u ev. po Marku za vrijeme pomrčine Isus kaže:"Eli, Eli lama azavtami" tj. navodno "Bože zašto si me ostavio" (neki od prisutnih se čudili zašto doziva Eliju/Ilju koji je aspekt sunca). U Codexu Bobiensis, koji se čuva u Torinu, imamo u tom evanđelju umjesto aramejskog Eli grčkog boga sunca Heliona/Heliosa; možda se te riječi odnose na pomrčinu sunca. Kada još dodamo otkriveni zodijak iz 1. st. otkriven u Harnat Teveryi na Galilejskom jezeru u kojem Isus u obliku Heliosa stoji u centru zodijaka okružen sa 12 znakova i glavom markira prijelaz iz Ovna u Ribe kada je iz "jaganjca božjeg" postao "ribar ljudi", sve je još čudnije... U mitu su izmiješani elementi iz drugih mitova i sve je nagurano u kratko vrijeme, tako da imamo i simboliku suđenja na jes. ekv. u drugom kontekstu koji se odnosi na Pilata. Svaki znak ima 3 dekana, dekani Vage su konstelacije Kruna, Južni križ i Žrtvenik. Veoma simbolično. Škorpion/Mars/Strijelac sa dekanom Kentaurom su tu simboli Jude i centuriona Longina .Isus je dao ključeve svoje crkve Petru. Što to znači? To je u biti precesija ekvinocija i ovo označava ravnodnevnicu. Isus, kao i drugi Spasitelji iz doba Ovna su zvani janje jer je sunce bilo u kardinalnom Ovnu u kojem je i datumski inače, Isusovo doba je bilo na granici 2 eona. Malo poslije se pomiče na Ribe, treba predati ključeve novog eona. Ekvinociji su "vrata" kao i solsticiji. Petar je Jupiter (ju Piter), planet koji vlada Ribama. I Statua rimskog Jupitera u Vatikanu je samo preimenovana u Sv. Petra, vjernici mu dodiruju stopala za sreću jer ribe vladaju stopalima, Isus je Petru oprao noge. A dekani riba su sazviježđa Andromeda i Kefej. To su 2 brata apostola ribara, Andromeda je sv. Andrija, a Kefej je Petar čije je ime na aramejski Kefa! Njegov križ je okrenut naopako, tako u odnosu na Kefeja stoji susjedno zviježđe Labud/Cygnis koji su kod nas zvali Veliki ili Petrov križ. Petar se slavi 22.2. u znaku riba i malo poslije ljetnog solsticija zajedno sa Pavlom. Kefej ima i žezlo kao Jupiter i sjedi na tronu/stolici, zviježđe je isto kao vatikanska statua. On stoji jednom nogom na zvijezdi Polaris (sjev. polu) i mijenja Isusa koji je zaglavni kamen, os svijeta; Veliki arhitekt svemira je počeo raditi svemir od kamena temeljca tj. sj. pola. Isusovo doba je označavalo i promjenu pola kada se promijenio iz zviježđa Zmaj u zviježđe M. medvjed (na slici); u isto vrijeme na južnom polu se mijenja iz Hidre u Južni križ/Oktans, znači zmija i zmaj su bili na osi prije Krista. To je vjerojatno ono zbacivanje zmaja/zmije u bezdan iz Otkrivenja, koje je privremeno. Hebr. riječ za bezdan je abadon, od egipatske riječi za zmiju sličnu Tifonu Abut unti koja je u abtuu. A nova os svijeta i sjeverni pol koji dolazi je Kefej, znači imamo i simboliku promjene osi kao i ekvinocija. Kefej je kod nas bio Krišnji, a žena mu Kasiopeja Radunica.To je indijski Krišna i žena mu Rada, Krišna je isto predstavljao promjenu svijesti. I u Egiptu boginja Khefa ili Apt "gospođa od trona" je predstavljala majku i boginju 7 zvijezda koje nikad ne zalaze ili Akhemu Seku; to su 7 zvijezda V. medvjeda koje je cirkumpolarno zviježđe. Khepa na egipatski znači i pupak/maternica, kheft je sjever, a khebt majka (Kufu/Keopsova piramida je usklađena sa sjeverom). To je simbolika kada bi dizali os svijeta u obliku djeda iz Izidine utrobe u Abydsu pod kutem od 23,5, pod tim kutem je križ na brojnim umjetničkim djelima. Iz utrobe nuna (nun je riba na hebr.), to je zvijezda Formalhaut u Ribama kao simbol južnog pola. I u islamu je to preuzeto, Bahamut (židovski Behemot) je riba koja drži os svijeta. Khefa je u biti bila Taweret/Ta urt, imali smo još boginju majku zmiju Rennut koja je rekreirala voće zemlje i bila na stablu. Nebeski čovjek u islamu je Kutb/Qubt i to je riječ za sjeverni pol, 5 kubtova se utjelovi u eri (imamo 5 cirkumpolarnih zviježđa V. i M. medvjed, Kasiopeja, Kefej i Zmaj i 7 zvijezda koji se mijenjaju na sj. polu). Sa sj. polom se vezuje i mitološka planina Qaf/Kaf (kao Kefa) , metafizička je i slična Meruu i obitavalište je Simurgha. I u drugim kulturama zmija/zmaj je vezana za pol; u Indiji se Vasuki omata oko pola, u Grčkoj zmaj Ladon čuva zlatne jabuke oko pola. On je sin Tifona, Tifon je sjeverna zmija koja je željela svrgnuti Zeusa Kasiosa sa sj. pola. Ovaj Zeusov aspekt je vjerojatno po Kasiopeji, 3. dekanu Riba, nasuprot je V. medvjedu koji opisuje svastiku oko sjevernjače (svastika je jedan od Zeusovih i Thorovih simbola). Njegov pandan kod sjevernih Semita je Baal Zephon, gospodar sjevera. Kod Kelta je možda i najjača mitologija o polu. Kod Berna (medvjed) je otkrivena statua boginje Artio u obliku medvjeda koja dolazi od keltske riječi arthe (latinski artos). Keltska je i legenda o kralju Arthuru, V. medvjed je i zvan "Arturova kočija". Arthur je očito medvjed i sin Uthera Pendragona (zmaj), znamo da je prije Medvjeda sjevernjača bila u Zmaju. 12 vitezova okruglog stola je 12 znakova zodijaka. Oni stoje oko sj. pola/V. Medvjeda, slično kao 12 apostola na Posljednjoj večeri. Mitsko mjesto Avalon je "otok jabuka", to su iste one zlatne jabuke u Grčkoj na sj. polu. Možda je u svezi sa tom riječi abaddon koja je na grčki Apollyon. To znači bezdan, ali je očito nadahnuto Apolonom koji je dio godine provodio na sj. polu. U Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj i Srbiji postoje narodna priča o 7 ili 9 paunica koje kradu zlatne jabuke od kralja i koje mladi kraljević uhvati. Tu imamo i alkemijsku priču o bakrenom, srebrnom i zlatnom dvorcu i zmaju, a paunice su vjerojatno odjek legende o paunu koji se sa sjevernog pola razdijelio na 7 zraka.
Ekvinocij je u tijelu prijelaz iz nižih u više čakre preko srčane čakre. Zato egipatski Oziris na njoj ima prekrižene ruke sa vladarskim štapom i štapom za odvajanje žita od kukolja. To simbolizira upravljanje sa donjim čakrama i odvajanje božanske čovjekove prirode od donjih nagona (isto priča Isus o odvajanju žita od kukolja). Kad su se kršćani krstili u rijeci i tako ponovno rađali i čistili, radili bi to sa rukama u ovom položaju; i Židovi kažu da srce Tiferet odvaja donje nagone od božanskih, isto kažu i taoisti. Ponovno rađanje traži žrtvu, kod Židova je žrtva iz pakla/egipatske zemlje u obećanu zemlju bila čišćenje i pomor u pustinji, potopljena egipatska vojska i smrt Mojsija. Kod ismaelita imamo 7 proroka i njima je Mojsije središnji; prvi je Adam tj. zemlja/muladhara jer adama znači zemlja; drugi je Noa tj. voda/potop/svadistana; treći je Abraham/Abram tj. ovan/manipura jer je ram ovan. Poslije Mojsija ide Isus tj. eter koji spaja svijetove i šesti je Muhamed koji bi trebao predstavljati mjesec pošto je islamu znak polumjesec. I na kraju ide prorok Mahdi koji tek treba doći. Na prolj. ekv. se slavilo uskrsnuće sunca ili ponovno rođenje, zato su svi solarni spasitelji dva puta rođeni (ponovno rođeni kroz 33 pršljena kičme, zato u ev. po Ivanu 3,3 se kaze da će 2 puta rođeni vidjeti kraljevstvo nebesko.).Oziris je gore zelen, to predstavlja proljeće i njega u obliku bika, dolje je crven. Sličan imamo prikaz 2 Hapija boga Nila, Nil je preslika tijela i galaksije. Hapiji ujedinjuju Gornji i Donji Nil i čvor presijeca na srčanoj čakri. Isti je motiv Horusa i Seta, bogova G. i D. Egipta, vidimo Nil kao kičmu sa skarabejem (transformacija) i ka (duh). Na dnu je trtica u obliku pika (zato je as pik simbol smrti), taj hijeroglif znači ujedinjenje. Glava je delta Nila, bog delte Nila i grada Mendesa je bio ovnoglavi Banebdjedet (Amonovi rogovi) i žena mu je bila ribolika Hatmehit i imali su dijete Horusa. U položaju sa prekriženim rukama na prsima su se faraoni pokapali, u Indiji je taj položaj garuda/orlova mudra sa otvorenim dlanovima, motiv dvoglavih orlova koji nosi kraljevske insignije je vjerojatno odavde preuzet.
Sin božji je Rebis ili Hermafrodit. Hermafrodit je Hermes+Afrodita, Bikom vlada Venera/Afrodita, a sljedećim Blizancima Hermes/Merkur (zviježđe Blizanci su Perzijanci prikazivali kao M i Ž spojene). Merkurov je znak spojeni mjesec i sunce i on je njihov sin. Merkur znači upravlja Blizancima, element je eter, čakra vishuda, metal merkurij/živa koja ide i u donje, srednje i gornje svijetove i mijenja agregatna stanja, faza fermentacija. To je taj 5. element, kvintesencija, imali smo zrak (zemlju), vodu, vatru, zemlju i na kraju eter koji je isto kao i živa poveznica između fizičkog i astralnog svijeta. Još samo ostaju mjesec i sunce, oni su viši aspekti, uvjetno voda i vatra. Ženski mjesec koji upravlja Rakom i element je srebro, ajna čakra/hipofiza, faza destilacija u kojoj dobijemo "majku kamena mudraca", tu se odstranjuju negativni dijelovi ega. To je mali bijeli kamen u alkemiji koji služi da napravi od metala srebro. I na kraju ide zlato i sunce koje upravlja Lavom, sahashara čakra/epifiza, crveni kamen za zlato. To je faza koagulacije, u kojoj se dijete konjukcije spaja sa destiliranim duhom, pročišćen duh i materija.To je Jungovo jastvo, atman, Buda priroda, Nous, Kristova svijest itd. i manifestira se androgino kao primordijalni čovjek (Adam kadmon, Mahapurusha, Anthropos, Krist kao logos, Buda..).Simboli su hermafrodit, kraljević, lav i krilati lav u kombinaciji sa orlom, feniks i jaje koje simbolizira početak i androginost. U pjesmi "govor ptica" je to Simurgh, perzijski feniks sa lavljim pandžama, lavlju pandžu je imao i Solomon. U Babilonu je ta ptica Anzu, kod Slavena Simargl (na sanskrtu simha je lav). Simargl je krilati lav, sunce u znaku Lava zakačen za vrh svijeta u M. medvjedu. Djeca su mu Kupalo i Kresnik, ženska voda i muška vatra koji se spajaju na ljetni solsticij kad je sunce najviše; zato se na taj dan pale lutke i potapaju u vodi. Eliksir u toj fazi počinje teći kroz tijelo i dobija se Drugo svjetlosno tijelo. U Lavu je sunce prije bilo na ljetni solsticij, najviša točka, zaglavni kamen. Od zimskog do ljetnog solsticija su 2 Ivana kod masona. U nekim tradicijama mjesec i sunce su zadnje spajanje i na solsticij je krunjenje mladog grimiznog kralja, u kršćanstvu je ta pojava simbolizirana pomrčinom za vrijeme razapinjanja, sunce i mjesec se žene. Moguće je da je raskriljeni sunčev disk prikazuje i to, mjesec zakloni sunce i iza sunce baca zrake. U alkemiji se 2 goluba tada spajaju u feniksa , pelikana, dvoglavog orla, simbola 33. stupnja škotskog obreda (nekad je i grifin tj. kombinacija lava i orla, zemljaskog i nebeskog). Inače se pelikan i njegova družica izmjenjuju 33 dana na jajima; prema srednjovjekovnim bestijarijima, odraslom pelikanu počinje smetati buka mladih pelikana pa ih on ubije; nakon 3 dana ih ženka oživljava svojojm krvlju (zato imamo 3 dana Isusa u grobnici i Jone u kitu). Taj prizor sa 7 mladih pelikana je simbol zadnje faze alkemije. Feniks ili žar ptica ima donje perje žuto i gore prelazi u crvenu. To su faze žućenja/citrinitas i zadnja faza crvenjenja/rubedo. Dvoglavi se orao pojavljuje u mnogim kulturama, od Amerika do Indije; danas je čest na mnogim zastavama i u kandžama nosi obično mač/žezlo kao simbol svjetovne vlasti i kraljevsku jabuku kao simbol duhovne vlasti. Ujedinjena M i Ž suprotnost, na nekim grbovima nosi ženski polumjesec i muški gromovnikov čekić. U Indiji je ta ptica Gandaberunda, ona ubija indijsku sfingu Sharabhu koja predstavlja fizičke elemente. Gandaberunda ima 2 glave i rep od pauna (ta ptica predstvlja jivu i atmana ujedinjene). Paunov rep/cauda pavonis predstavlja citrinitas fazu., u Junakovu putovanju mudraca.Fazu citrinitas neki izostavljaju i dijele proces u 3 osnovne faze: nigredo, albedo i rubedo (Jung ove 4 faze zove confessio, ilumination, education i transformation). Crna kao mistična smrt, bijela kao "nova zemlja" i crvena kao ljubav. To su i boje boginja ili žena koje prate kralja; kao starica je crna (Morana/zima i Svarog), kao djevica bijela (Vesna u bijeloj odjeći/proljeće kao i Jarilo u bijelom), kao žena žuta (Lada sa žutom kosom/ljeto i Porevit) i kao majka crvena (Rujana/Živa/Mokoš koja je kasnije postala Petka sa crvenom kosom i crveni Rujevit). I priča o Ozirisu i uskrsnuću nakon što ga ubije Set pa zajedno sa Izidom dobije sokola Horusa prati ove faze..Faze korespondiraju sa crnim noćnim suncem i zimom (Oziris), bijelim suncem u zoru (Khepri) i proljećem (zato se sve revolucije/preporodi označavaju epitetima aurora/zora/danica i Vesna/Vjesnik/proljeće), žutim dnevnim (Ra) i ljetnim i na kraju večernjim crvenim i jesenskim (Atum od koga dolazi riječ autumn i atum znači završetak). I 4 Horusova sina sa bojama (jedino je crna zamijenjena sa zelenom) prati ove faze i strane svijeta. Na jesen i lišće crveni, prije je bilo žuto i zeleno. Zelena i bijela su boje proljeća, zato Zeleni čovjek tada ide uz djevicu. Svaka faza ima svoje prepreke. U Indiji se zovu 3 čvora granthi koji su u vezi sa 3 gune materijalne prirode (koje su crvene, crne i bijele boje) koje vezuju ljude za fizičku stvarnost; u vezi su i sa 3 tipa ayiverde pitta, vata, kapha. I gunama i granthijima upravlja trimurti Brahma, Višnu i Šiva (drugo ime Rudra), razlika je samo u drugom rasporedu. U muladhari je brahma granthi povezan sa negativnim baznim instinktima i gunom neznanja tamas kojom upravlja Šiva, podzemni svijet. U anahati je Višnu granthi (Višnuova zvijezda je heksagram znak anahate) koja korespondira sa gunom strasti rajas kojom upravlja Brahma, srednji svijet na Drvu života. I u predjelu ajne je rudra granthi koji je povezan sa egom, gunom sattva upravlja Višnu, to je granica prema svijetu bogova. Lingam se i sastoji od ta 3 granthija. Ti granthiji su u makrokosmosu 2 solsticija i jedan ekvinocij koji sunce prolazi u alkemijskom procesu, kod taoista su 3 granthija 3 dantiena. I abrahamske religije slijede ovo: judaizmu je svet dan subota/Saturn/muladhara, muslimanima petak/Venera i zelena centralna anahata i na kraju kršćanima nedjelja i sunce. Imamo još i 3 nivoa svijesti (budno, sanjarenje i spavanje), utopljenost u jedninu se zove turija(monada); ta 4 stanja su znak za OM.Om ili AUM je indijska prariječ kojom sv vibrira, kod Dogona je ta riječ AMMU. Vidoviti ljudi su u stanju vidjeti srebrnu nit koja veže čovjeka sa kauzalnim tijelom. Kad umremo, prekidaju se niti. U mnogim su narodnim pričama mitovi o 3 Suđenice ili Mojre koje tkaju nit života (njih su u kršćanstvu pretvorili u sv. Mauru i na njen dan žene ne smiju šiti da ne prekinu nit). Jedna počinje presti nit, drug prede i treća je kida, 3 čvora koja su u vezi sa stvaranjem, održavanjem i razaranjem (Brahma, Višnu, Šiva). Ta nit se sastoji u biti od 3 niti i izlazi iz monade;nit svjesnosti je usidrena u blizini epifize, nit kreativnosti u grlenoj čakri koja upravlja govorom i nit života u predjelu srca, ali se proteže do muladhare (na misi se crtaju 3 križa na tim mjestima kao što je ministar Krstičević demonstrirao). Kad se prekine nit života selimo u drugu realnost, isto kad se prekine pupčana vrpca na približno istom mjestu selimo u ovu realnost. I vjerojatno legenda o Hiramu kada ga ubijaju 3 hulje je o ovim nitima; ubili su ga udarcem u prsa, vrat i čelo, a oživljava ga Solomonova lavlja pandža; taj motiv je preuzet iz samotračkih misterija i predstavlja sunce u najvišem Lavu za solsticij i na dnevnoj bazi u podne, kao što se Samson i Heraklo bore sa Lavom. 2 stupa Solomonova hrama, 2 Heraklova stupa i 2 stupa Dagonovog hrama kojeg ruši Samson su 2 ekvinocija, u Samsonovom (arapska boginja sunca Shamsum) slučaju su i vrata dana i noći izlazak i zalazak sunca. Oni su isto što i ekvinociji na godišnjoj bazi kada su dan i noć isti, i dnevnim satima upravlja zodijak. Ujutro od 6 do 8 upravlja Ovan i M princip, od 8 do 10 Bik i Ž princip, od 10 do 12 Blizanci i M princip, od zenita/podne do 2 Rak i Ž princip i tako redom...2 stupa su se postavljala ispred hramova u Amenti i označavala su spajanje duše i duha, zvani su Tat i Tattu, Isus je razapet između 2 tata/lopova. Isus je tu vertikalna os Zemlje,razapeta je fizička materija na sunčevu križu među 4 kardinalna pravca. Tako smo i u rajskom vrtu imali Drvo života (prolj. ekv. kad život buja) i Drvo spoznaje dobra i zla (jes. ekv. koji razdvaja "dobro" i "loše zimsko" sunce); Adam i Eva su potjerani iz Raja kojim vlada ljetno sunce u zimsko sunce i stavljeni su kerubini koji označavaju 4 kardinalne točke koje čuvaju raj. I u drugim misterijama imamo priče o trojici. Tako u zoroasterskim Gathama se proriču 3 Spasitelja, svaki na kraju tisućite godine dolazi i biće svi rođeni od djevice.Zadnji mesija će biti Saoshyant koji će odvesti ljude u borbu protiv zlog Ahrimana. Pobijediće Ahura mazda, a duše će biti uskrsnute i sjedinjene s njim. Kod masona imamo 3 brata koje ubijaju Hirama i 3 majstora koja su bila zarobljena u Babilonu, a oslobodio ih je perzijski kralj Kir. Oni trebaju obnoviti Solomonov hram koji je i kraljevski luk u masoneriji od prolj.. ekvinocija do ljetnog solsticija do jes. ekvinocija; oba hrama su srušena u adaru mjesecu kojim vlada lav kad je sunce najviše. Sličnu priču imamo u Egiptu o proročanstvu da će 3 brata iz Heliopolisa (sunčev hram) otkriti Dvoranu povijesti koja se nalazi ispod Sfinge ili Velike piramide. Sunce je centralno u našem sistemu i ono prenosi univerzalno znanje. Tako je Krišna dao učenja Bhagavad gite bogu sunca, isto kao što je Hamurabi u transu od boga sunca Shamasha dobio moralni kodeks koji je nazvan Hamurabijev zakonik.
jarac/vodenjak-saturn
ribe-jupiter
ovan-mars
bik-venera
blizanci-merkur
rak-mjesec
lav-sunce
 |
| ISTI REDOSLJED PLANETA PREMA DOLJE OSIM RAKA/MJESECA |
Prema istom redosljedu imamo i spuštanje prema dolje tj. katabazu za razliku od anabaze (slika gore), od ljetnog do zimskog sosticija, od Ivana Krstitelja (Johan/Jan koji je Oannes iz Babilona čiji je praznik bio na ljetni solsticij) do Ivana Evanđelista (koji je rimski Janus koji drži ključ zimskog solsticija). To je još jedna simbolika pada, naopaki put lijeve ruke za razliku od desnog koji zahtijeva odricanje. Ali ovaj put fali rak/mjesec/hipofiza i imamo samo 6, za razliku od uspinjanja kada je 7. Zato Ahura mazda ima 7 dobrih duhova pomoćnika ili amesha spentas, a Ahriman ima 6 demona. Neki sugeriraju da Ormuzd vlada sa 6 ljetnih/proljetnih mjeseci kao Apolon, a Ahriman sa 6 hladnih kao Had. I zato na queer zastavi imamo boje spuštanja od crvene do ljubičaste naopako okrenute i fali plava boja 3. oka. Po kršćanskoj eshatologiji Lucifer je bio optočen draguljima, kad je pao izgubio je dragulj na čelu i ljudima se zbog toga zatvorila čakra 3. oka. Zatim imamo Djevicu koja rađa Sina božjeg, u alkemiji Merkura. Djevica se 25.12. počinje vidjeti na horizontu i kao da rađa sunce na solsticij. Djevica Maja po kojoj je mjesec maj (8. maja je najveći budistički praznik, u istom je mjesecu bila rimska mercuralia) je bila majka Bude i Merkura/Hermesa, merkur upravlja Djevicom .Zatim slijedi Vaga kojom upravlja venera, kao i Bikom pri uspinjanju, sad je venera nasuprot marsu. Već smo rekli da je tu znak anahate zeleni heksagram, od te imamo 3 čakre gore i 3 dolje. Vaga je balans, sad je tu jesenski ekvinocij, dan i noć isti. U prijašnjim kulturama tada je suđenje Solarnom junaku i smrt, sunce se sprema u podzemlje (u Egiptu sudi Maat sa vagom, u kršćanstvu su tada 7 žalosti Blažene Djevice Marije). Isusu je suđeno u petak, taj dan je venerin dan (muslimanima je sveti dan petak i zelena boja). Atis je umro na jes. ekvinocij i nakon 3 mjeseca oživio na zimski solsticij, po 3 mjeseca između 2 ekv. i 2 solst. su simbolizirani urama; Isus je osuđen u 6 ujutro/šesta ura (po rimskom vremenu, dalje je židovsko vrijeme); u 9/treća ura je raspeće; u podne/šesta ura je tama i u 3 popodne/deveta ura Isus umire. Brojke su očito simbolične, jer teško da se ujutro u 6 skupilo onoliko svijeta (a i evanđelja se razilaze). Koriste se rimski i židovski sustav istovremeno, tako da 2 šeste možemo smatrati za ekvinocij (na taj dan sunce izlazi i zalazi točno u 6 pa se festival Agape počeo slaviti točno u 6, sunce na zenitu u 12). Imali smo suđenje ua prolj. ekvinocij, raspeće za lj. solsticij (između 2 lopova tj. ekvinocija), tamu koja je jes. ekvinocij kad sunce počinje ponirati i smrt na zimski solsticij kad je najniže. "Umiranje" sunca je 6 sati, 6 mjeseci od ljetnog do zimskog solsticija. Onda idu 3 dana u grobu, uskrnuće sunca do prolj. ekvinocija i krug se ponavlja. Posebno je interesantno što u ev. po Marku za vrijeme pomrčine Isus kaže:"Eli, Eli lama azavtami" tj. navodno "Bože zašto si me ostavio" (neki od prisutnih se čudili zašto doziva Eliju/Ilju koji je aspekt sunca). U Codexu Bobiensis, koji se čuva u Torinu, imamo u tom evanđelju umjesto aramejskog Eli grčkog boga sunca Heliona/Heliosa; možda se te riječi odnose na pomrčinu sunca. Kada još dodamo otkriveni zodijak iz 1. st. otkriven u Harnat Teveryi na Galilejskom jezeru u kojem Isus u obliku Heliosa stoji u centru zodijaka okružen sa 12 znakova i glavom markira prijelaz iz Ovna u Ribe kada je iz "jaganjca božjeg" postao "ribar ljudi", sve je još čudnije... U mitu su izmiješani elementi iz drugih mitova i sve je nagurano u kratko vrijeme, tako da imamo i simboliku suđenja na jes. ekv. u drugom kontekstu koji se odnosi na Pilata. Svaki znak ima 3 dekana, dekani Vage su konstelacije Kruna, Južni križ i Žrtvenik. Veoma simbolično. Škorpion/Mars/Strijelac sa dekanom Kentaurom su tu simboli Jude i centuriona Longina .Isus je dao ključeve svoje crkve Petru. Što to znači? To je u biti precesija ekvinocija i ovo označava ravnodnevnicu. Isus, kao i drugi Spasitelji iz doba Ovna su zvani janje jer je sunce bilo u kardinalnom Ovnu u kojem je i datumski inače, Isusovo doba je bilo na granici 2 eona. Malo poslije se pomiče na Ribe, treba predati ključeve novog eona. Ekvinociji su "vrata" kao i solsticiji. Petar je Jupiter (ju Piter), planet koji vlada Ribama. I Statua rimskog Jupitera u Vatikanu je samo preimenovana u Sv. Petra, vjernici mu dodiruju stopala za sreću jer ribe vladaju stopalima, Isus je Petru oprao noge. A dekani riba su sazviježđa Andromeda i Kefej. To su 2 brata apostola ribara, Andromeda je sv. Andrija, a Kefej je Petar čije je ime na aramejski Kefa! Njegov križ je okrenut naopako, tako u odnosu na Kefeja stoji susjedno zviježđe Labud/Cygnis koji su kod nas zvali Veliki ili Petrov križ. Petar se slavi 22.2. u znaku riba i malo poslije ljetnog solsticija zajedno sa Pavlom. Kefej ima i žezlo kao Jupiter i sjedi na tronu/stolici, zviježđe je isto kao vatikanska statua. On stoji jednom nogom na zvijezdi Polaris (sjev. polu) i mijenja Isusa koji je zaglavni kamen, os svijeta; Veliki arhitekt svemira je počeo raditi svemir od kamena temeljca tj. sj. pola. Isusovo doba je označavalo i promjenu pola kada se promijenio iz zviježđa Zmaj u zviježđe M. medvjed (na slici); u isto vrijeme na južnom polu se mijenja iz Hidre u Južni križ/Oktans, znači zmija i zmaj su bili na osi prije Krista. To je vjerojatno ono zbacivanje zmaja/zmije u bezdan iz Otkrivenja, koje je privremeno. Hebr. riječ za bezdan je abadon, od egipatske riječi za zmiju sličnu Tifonu Abut unti koja je u abtuu. A nova os svijeta i sjeverni pol koji dolazi je Kefej, znači imamo i simboliku promjene osi kao i ekvinocija. Kefej je kod nas bio Krišnji, a žena mu Kasiopeja Radunica.To je indijski Krišna i žena mu Rada, Krišna je isto predstavljao promjenu svijesti. I u Egiptu boginja Khefa ili Apt "gospođa od trona" je predstavljala majku i boginju 7 zvijezda koje nikad ne zalaze ili Akhemu Seku; to su 7 zvijezda V. medvjeda koje je cirkumpolarno zviježđe. Khepa na egipatski znači i pupak/maternica, kheft je sjever, a khebt majka (Kufu/Keopsova piramida je usklađena sa sjeverom). To je simbolika kada bi dizali os svijeta u obliku djeda iz Izidine utrobe u Abydsu pod kutem od 23,5, pod tim kutem je križ na brojnim umjetničkim djelima. Iz utrobe nuna (nun je riba na hebr.), to je zvijezda Formalhaut u Ribama kao simbol južnog pola. I u islamu je to preuzeto, Bahamut (židovski Behemot) je riba koja drži os svijeta. Khefa je u biti bila Taweret/Ta urt, imali smo još boginju majku zmiju Rennut koja je rekreirala voće zemlje i bila na stablu. Nebeski čovjek u islamu je Kutb/Qubt i to je riječ za sjeverni pol, 5 kubtova se utjelovi u eri (imamo 5 cirkumpolarnih zviježđa V. i M. medvjed, Kasiopeja, Kefej i Zmaj i 7 zvijezda koji se mijenjaju na sj. polu). Sa sj. polom se vezuje i mitološka planina Qaf/Kaf (kao Kefa) , metafizička je i slična Meruu i obitavalište je Simurgha. I u drugim kulturama zmija/zmaj je vezana za pol; u Indiji se Vasuki omata oko pola, u Grčkoj zmaj Ladon čuva zlatne jabuke oko pola. On je sin Tifona, Tifon je sjeverna zmija koja je željela svrgnuti Zeusa Kasiosa sa sj. pola. Ovaj Zeusov aspekt je vjerojatno po Kasiopeji, 3. dekanu Riba, nasuprot je V. medvjedu koji opisuje svastiku oko sjevernjače (svastika je jedan od Zeusovih i Thorovih simbola). Njegov pandan kod sjevernih Semita je Baal Zephon, gospodar sjevera. Kod Kelta je možda i najjača mitologija o polu. Kod Berna (medvjed) je otkrivena statua boginje Artio u obliku medvjeda koja dolazi od keltske riječi arthe (latinski artos). Keltska je i legenda o kralju Arthuru, V. medvjed je i zvan "Arturova kočija". Arthur je očito medvjed i sin Uthera Pendragona (zmaj), znamo da je prije Medvjeda sjevernjača bila u Zmaju. 12 vitezova okruglog stola je 12 znakova zodijaka. Oni stoje oko sj. pola/V. Medvjeda, slično kao 12 apostola na Posljednjoj večeri. Mitsko mjesto Avalon je "otok jabuka", to su iste one zlatne jabuke u Grčkoj na sj. polu. Možda je u svezi sa tom riječi abaddon koja je na grčki Apollyon. To znači bezdan, ali je očito nadahnuto Apolonom koji je dio godine provodio na sj. polu. U Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj i Srbiji postoje narodna priča o 7 ili 9 paunica koje kradu zlatne jabuke od kralja i koje mladi kraljević uhvati. Tu imamo i alkemijsku priču o bakrenom, srebrnom i zlatnom dvorcu i zmaju, a paunice su vjerojatno odjek legende o paunu koji se sa sjevernog pola razdijelio na 7 zraka.
U Egiptu imamo više varijacija za mitologiju o polu. Jedan od primordijalnih bogova je Shu koji se prikazuje kako pridržava nebeski svod, on je isto što i Atlas u Grčkoj (Shu još predstavlja vjetar). On je bio ekvator i vladar 2 ekvinocija, ekvinocij je ap ta. Zatim je podigao nebeski svod i tu se mitovi razdvajaju. Negdje su sjeverni pol predstavljali Set, Apop i žena mu Taweret (koja je u središtu denderskog zodijaka) i Tifon, negdje je Set/Sut (south) kao južni pol dijeli nebo sa Horusom kao sjevernim polom, sjevernjača je Horusovo oko koje mu je Set iskopao. Predstavljani su kao kuća, gornji trokut su bili Horus, medijator Shu i Set, ispod je kvadrat od 4 Horusova sina koji su 4 strane svijeta ili kvadranta. Horusu je amblem bio sokol, zviježđe Labuda u kojem je Deneb je Egipćanima bio sokol.. Sokol uvijek označava sjever, nrp. sjeverni grad Aquilonia ili Monfalcone (sokolova planina), najsjevernija luka Jadrana. Kod Židova smo imali kovača Kajina koji je protjeran istočno od raja (pola) i zvijer Behemot koja je tamo živjela. To je opet sve iz Egipta, aspekt Horusa zvani Horus Behutet je zvan i kovač; Taweret je zvana p ehe mau. Al bahmut je u islamu kit na kojem počiva Zemlja. Horusa je pogrešno smatrati samo aspektom jutarnjeg sunca, on je predstavljao fizičku pojavnost (za razliku od skrivenog Amuna), veneru i sve planete vidljive kao i sjeverni pol. Njegova borba sa Setom simbolizira više toga (polovi i borba sunca), između ostalog simbolizira prelaz sa stelarnog kulta na solarni ili lunisolarni.
Sve je u crkvi preuzeto iz astrologije, kardinali su 4 kardinalna znaka, cardo znači pol oko čega se nešto okreće (od toga cardio za srce, na lat. je srce i focus). Biskupi su nasljednici 12 apostola i zodijak, najniži svećenićki red đakoni (na eng. deacon) su dekani kojih je 3 oko svakog znaka (ukupno 36 koji sa 12 znakova daju 48 Ptolomejevih sazviježđa). Oni kao i liturgi (kojih je 108 po Hermesu) manje utječu na ljude, zato u crkvi imamo naziv liturgijska godina u kojem su manji blagdani. Imamo i 360 anđela koji okružuju 360 stupnjeva zodijaka (angel=angle), Muhamed je u Meki srušio 360 statua oko Kabe, na mjestu gdje se štovao bog Khubal. Kaba je saturn sa 7 prstenova, muslimani kažu da postoji iznad nje još 7 Kaba. Kaba je na mjestu gdje su Rimljani štovali Kibelu i njen meteorit kao vaginu; muslimani se okreću prema njoj i taj se smjer zove kibla. Metorit ima 7 manjih kamena u sebi poredanik u obliku zviježđa Medvjed.
Ovo sve opisuje pjesma "Stairway to heaven" Led zeppelina, Jakobove ljestve do neba koje imamo i u masoneriji. Pjesma je podijeljena na 7 strofa i traje 8 minuta, tempo joj raste, imamo put prema gore i kada se pjesma pusti unazad pojavljuju se poruke o đavolu jer je to put prema dolje. Svaka se odnosi na planetu/čakru. Prije su solsticiji i ekvinociji bili vodenjak, bik, lav i škorpion, precesijom se pomaklo na jarac, ovan, rak i vaga. Znači da su sad u kardinalnim znacima (u kojima su i inače datumski), oni se tako zovu jer su po datumu uvijek u njima ekvnociji i solsticiji, samo se mijenjaju zviježđa u kojima je sunce u toku 26 000 godina. Prije su bili pomaknuti, zato je prije vršni svod na građevinama bio u Lavu, danas u Raku. Isto tako je prije Bik bio proljetni ekvinocij, danas masoni nose pregaču od janjeće kože jer je u Ovnu. U 5. strofi pjesme pjeva o proljeću i May queen tj. majskoj kraljici, kod masona je maj jako bitan i simbol je Novog doba npr. kod nas smo imali Dan mladosti, majski prevrat, majsku deklaraciju, majsku zoru u himni itd... Od kraja travnja pa do Beltanea su se održavale faličke svečanosti ponovnog bujanja vegetacije i plodnosti, Na Beltane ili Mayday i danas cure odjevene u bijelo plešu vezane oko. stupa maypolea, u Rimu tad je bila ceremonija Floralia sa boginjom Florom i bogom Faunom. To simbolizira kraljevsko vjenčanje, kozmogoniju sa falusom koji u koncentričnom krugu stvara svijet, nebo oplođuje zemlju Tako je svijet stvoren od sjemena Atuma, i zato se tada slave bogovi sa falusom u erekciji.: Min, Prijap, Silvan, Pan/Faun, Cernunos, Shiva Prajapati (Pan i Prijap su Hermesovi sinovi)...i zato se u sljedećoj strofi govori o spajanju žene i svirača frule. To je Pan koji je imao frulu sa 7 cijevi (u istoj se spominju 2 puta kojim se može ići). I u zadnjoj strofi se spominje zlato i ista žena koja je prošla put u bijeloj svjetlosti. Frula se spominje i u Mozartovoj masonskoj "čarobnoj fruli" gdje imamo klasicnih alegorijsko Junakovo putovanje i finalnu inicijaciju vatre i vode. Sličnu alkemijsku priču imamo i u pjesmi "you ll never walk alone" koja pjeva o 3 faze alkemije: imamo mrak i oluju u prvoj fazi i kad se ona prođe slijedi nagrada u obliku srebrnog (albedo i srebrni mali kamen) pjeva ševe koja pjeva zorom i zlatnog neba (rubedo i zlatni veliki kamen).
Sve je u crkvi preuzeto iz astrologije, kardinali su 4 kardinalna znaka, cardo znači pol oko čega se nešto okreće (od toga cardio za srce, na lat. je srce i focus). Biskupi su nasljednici 12 apostola i zodijak, najniži svećenićki red đakoni (na eng. deacon) su dekani kojih je 3 oko svakog znaka (ukupno 36 koji sa 12 znakova daju 48 Ptolomejevih sazviježđa). Oni kao i liturgi (kojih je 108 po Hermesu) manje utječu na ljude, zato u crkvi imamo naziv liturgijska godina u kojem su manji blagdani. Imamo i 360 anđela koji okružuju 360 stupnjeva zodijaka (angel=angle), Muhamed je u Meki srušio 360 statua oko Kabe, na mjestu gdje se štovao bog Khubal. Kaba je saturn sa 7 prstenova, muslimani kažu da postoji iznad nje još 7 Kaba. Kaba je na mjestu gdje su Rimljani štovali Kibelu i njen meteorit kao vaginu; muslimani se okreću prema njoj i taj se smjer zove kibla. Metorit ima 7 manjih kamena u sebi poredanik u obliku zviježđa Medvjed.
Ovo sve opisuje pjesma "Stairway to heaven" Led zeppelina, Jakobove ljestve do neba koje imamo i u masoneriji. Pjesma je podijeljena na 7 strofa i traje 8 minuta, tempo joj raste, imamo put prema gore i kada se pjesma pusti unazad pojavljuju se poruke o đavolu jer je to put prema dolje. Svaka se odnosi na planetu/čakru. Prije su solsticiji i ekvinociji bili vodenjak, bik, lav i škorpion, precesijom se pomaklo na jarac, ovan, rak i vaga. Znači da su sad u kardinalnim znacima (u kojima su i inače datumski), oni se tako zovu jer su po datumu uvijek u njima ekvnociji i solsticiji, samo se mijenjaju zviježđa u kojima je sunce u toku 26 000 godina. Prije su bili pomaknuti, zato je prije vršni svod na građevinama bio u Lavu, danas u Raku. Isto tako je prije Bik bio proljetni ekvinocij, danas masoni nose pregaču od janjeće kože jer je u Ovnu. U 5. strofi pjesme pjeva o proljeću i May queen tj. majskoj kraljici, kod masona je maj jako bitan i simbol je Novog doba npr. kod nas smo imali Dan mladosti, majski prevrat, majsku deklaraciju, majsku zoru u himni itd... Od kraja travnja pa do Beltanea su se održavale faličke svečanosti ponovnog bujanja vegetacije i plodnosti, Na Beltane ili Mayday i danas cure odjevene u bijelo plešu vezane oko. stupa maypolea, u Rimu tad je bila ceremonija Floralia sa boginjom Florom i bogom Faunom. To simbolizira kraljevsko vjenčanje, kozmogoniju sa falusom koji u koncentričnom krugu stvara svijet, nebo oplođuje zemlju Tako je svijet stvoren od sjemena Atuma, i zato se tada slave bogovi sa falusom u erekciji.: Min, Prijap, Silvan, Pan/Faun, Cernunos, Shiva Prajapati (Pan i Prijap su Hermesovi sinovi)...i zato se u sljedećoj strofi govori o spajanju žene i svirača frule. To je Pan koji je imao frulu sa 7 cijevi (u istoj se spominju 2 puta kojim se može ići). I u zadnjoj strofi se spominje zlato i ista žena koja je prošla put u bijeloj svjetlosti. Frula se spominje i u Mozartovoj masonskoj "čarobnoj fruli" gdje imamo klasicnih alegorijsko Junakovo putovanje i finalnu inicijaciju vatre i vode. Sličnu alkemijsku priču imamo i u pjesmi "you ll never walk alone" koja pjeva o 3 faze alkemije: imamo mrak i oluju u prvoj fazi i kad se ona prođe slijedi nagrada u obliku srebrnog (albedo i srebrni mali kamen) pjeva ševe koja pjeva zorom i zlatnog neba (rubedo i zlatni veliki kamen).
 |
| ALKEMIJSKI PUT 7 FAZA I PLANETA, 12 ZNAKOVA ZODIJAKA I 4 ELEMENTA, 7 STEPENICA KAO I U SOLOMONOVOM HRAMU |
srijeda, 27. ožujka 2019.
SIMBOLOGIJA PČELE, MEDA I GLJIVE
BUDA
Kad su kršćanski misionari dosli u Tibet u 14. st. nadali su se da će preobratiti Tibetance na kršćanstvo. Pričali su Tibetancima o Isusovoj žrtvi i uskrsnuću, međutim nisu uspjeli preobratiti Tibetance jer su ovi našli veliku sličnost između Isusa i Padmasambhave, božanske osobe koja se odmah reinkarnirala kao Buda i koji je postigao "svjetlosno tijelo". I u Nepalu postoji legenda o razapetom spasitelju Iao. Buda znači prosvjetljeni/probuđeni (odatle budan), on je viša božanska svijest koja se inkarnira među ljudima po vlastitoj volji. 5 Buda su inkarnirani u ovoj kalpi tj. eonu, sadašnji je Sidharta Gautama, treba još doći Maitreya. Siddhartha je zvan i Shakymuni i "lav iz plemena Shakya", lav je bio i Isus i Krišna. U budizmu imamo termin bodisatva, to je onaj koji stremi biti Buda ili onaj koji može ući u nirvanu ali ostaje u materijalnom svijetu pomagati ljudima. Sličan koncept imamo u islamu; qutb je medijator koji prenosi božje poruke i u jednoj eri ih se pojavi 5. Jedan je kosmički qubt i on s utjelovi u privremeni qubt na zemlji. Nešto niži koncept je abdal koji pazi na ljude između 2 proroka. Tako i u budizmu imamo nebeskog primordijalnog Adi Budu ili Vairocanu/dharmakayu (u židovstvu je kosmički čovjek Adam Kadmon, u taoizmu Pan Gu). Trikaya doktrina naučava da imamo tog primordijalnog Budu dharmakayu i zemaljskog utjelovljenog nirmanakayu, a između njih je svjetlosno/dugino tijelo sambhogakaya. Slično imamo u islamu, 12 je imama koji paze na ljude, prije sudnjeg dana će se sa Isusom pojaviti zadnji Mahdi i poraziti antikrista Daidžala. Mahdija su isto spominjali templari koji su rekli da će pobijediti zlo. Ime Buda nalazimo i u Irskoj i Britaniji; kod druida jedna titule glavnog boga Hu su bile Buddwas i Budd, "onaj koji se uzdiže u svjetlosti prema nebu" (Budvi u C. Gori su dali ime Kelti). Buda ima velike sličnosti sa Isusom. Anđeli i svetac Asita (kao Gabrijel i Šimun) su ga navijestili i predskazali i rođen je od djevice zvane "Kraljice nebesa". Bio je kraljevskog porijekla kao Krišna i Isus. Kad je rođen, tiran Bimbasara naređuje pokolj novorođenčadi, Zoroastera je pokušao ubiti Ahriman. U tridesetoj počinje svoj spiritualni put, kao i Isusa i Zoroastera ga iskušava đavao. Zdrobio je zmiji glavu kao Isus i Krišna. Ima 12 učenika, jednog omiljenog i jednog izdajicu. Hoda po Gangesu, liječi bolesne i nemoćne. Kritizira ortodoksne brahmane isto kao što je Isus kritzirao farizeje i kao što je Zoroaster kritizirao svećeničku kastu mage. Kasnije ga učenici zovu "Spasitelj" i "Svjetlost svijeta". Priča o kraljevstvu nebeskom kao brahmaloki i nirvani. Brahmaloka je brahma svijest, ali poslije nje se osoba još mora reinkarnirati. Koncept nirvane je isto ono što je bila kod ranih kršćana pleroma ili kod hindusa mokša koji imaju tradiciju Vedante koja je slična učenjima Isusa ili Bude. To je jednota, treba sići sa kotača samsare i simbolizirana je osmokračnim kolom. Univerzum i znači "ono što se kreće prema jednom". Put involucije koji su učili učitelji je suprotan od evolucije i baznih instinkata. Biblija je pažljivo očišćena tokom vremena od spominjaja reinkarnacije, ipak se u kanonskim evanđeljima potkrala jedna naznaka kada Isus pita slijepog čovjeka o karmičkom grijehu. Sve indijske tradicije od jogičkih do tantričkih teže sjedinjenju sa nedualnim principom, purusha je nedualni kosmički čovjek rođen iz jajeta. Razlika između hindusa i budista je što hindusi vjeruju u postojanje atmana tj. duše, oko atmana je 5 kosha (s time se eventualno može usporediti budistički tathagata koncept da imamo svi unutarnjeg Budu/božansku iskru tathagatu koja je zatomljena požudama, strastima ...). I kršćanski gnostici, kabalisti, elejska škola i druge religije pričaju o 7 stepenica ili nebesa da bi se došlo u tu jednotu. To je 7 planetarnih sfera kojima vladaju arkoni/vladari. Hinduizam i babilonska religija uči o 7 viših i 7 nižih loka (patala), iza njih je jednota ili goloka tj. Krišnino obitavalište(u višnuizmu je to Vaikuntha). I Krišna uči o tome kako doći u jednotu, potrebno je djelovati bez želje da se ne stvara karma. Ako djelujemo iz guna, osoba će se raeinkarnirati na nekom od planeta, višim ili nižim. 3 gune materijalne prirode su vrlina, strast i neznanje. Čak i ako djelujemo iz najviše gune vrline, nećemo otići u jednotu/mokshu i izaći iz maye nego ćemo se reinkarnirati na višim planetima gdje su mudraci/brahmani, povisićemo vibraciju i možda nećemo biti materijalni. Nebesima ili svarga lokom upravlja Indra, kod Slavena Svarog obitava na 7. nebu. Najviša je loka u materijalnom univerzumu brahmaloka/satyaloka, ali ona nije vječna i tamo je dualnost, gdje ima želje ima i patnje. Najgora je guna neznanja, osoba se reinkarnira u životinjskom svijetu. Za pravilni život u materijalnom svijetu treba živjeti po principima dharme, arthe i kame. Kod taoista je jednota tao/dao, iz nje su emanirali jin i jang (iz njih 5 elemenata drvo, vatra, metal, voda, zrak što daje zboj 7 i ukupna jednota 8), kod hindusa je to linga/om/Šiva i yoni/hirm/Šakti, kod kršćana Sofija/Zoe i Yaldabaoth itd. I sa donjim čakrama do grlene vlada 5 elemenata, malo drukčijih nego kod taoista, zadnje 2 čakre su mjesec ženski i sunce muško. Čakre su povezane sa 5 elemenata, idu od veće do manje gustoće/denziteta, od zemlje do etera. Kod hermetista/alkemičara imamo isto, 4 elementa i 3 principa sumpor, sol i živu/merkurij koji odgovaraju suncu, mjesecu i merkuru (merkur je nešto između petog elementa etera i neutralnog principa). U jednoj verziji kineskog mita umjesto taoa je Pan gu koji je izronio iz jaja, podijelio prvo nebo/muško/duh i zemlju/žensko/materiju (Nu wa i Fu xi) i onda životinje koje su elementi i na kraju se razdijelio i stvorio sve (slično je kod Slavena mit o jaju Roda). Kod taoista je se Zhen Wu odrekao prinčevskog života i na 2 zmaja (ida i pingala) odletio u nebo i doživio provjeljenje na planini; to mjesto i danas simboliziraju kamen i 2 zmaja. U predtao razdoblju glavni bog Shangdi je imao 5 formi koje korespondiraju sa 5 elemenata i pripadajućim planetima (merkur, venera, jupiter, saturn i mars). Predstavljaju i 5 konstelacija oko sj. pola. Kod taoista jin i jang su simbolizirani crnom i bijelom ili crvenom i plavom kao i kod masona koji imaju šahovski pod koji simbolizira žensko/mjesec/kaos/tamu i muško/sunce/red/svjetlo; imaju i izreke "iz tame u svjetlost" i "iz kaosa u red" (kod Grka je kosmos izašao iz kaosa, alkemičari imaju frazu "solve e coagula"). Kod taoista se velika unija zove ta tung. To je svjetlost/jednota u hramu između 2 stupa, o njoj pričaju i ezoterične strane religija (religija znači re ligare tj. ponovno povezivanje u jednotu), simbolizirano je prajajem ili sferom; pad je prvo dijeljenje na M i Ž.sunce i mjesec čiji je sin Merkur/eter/logos/vishuda čakra kao medijator pa na ostala 4 elementa koje su fizička priroda. Peti element/kvintesencija spada u oba dva svijeta. To je 5 stupova u islamu, u islamu imamo zahir što je egzoterično čitanje kurana i batin to je skriveno značenje kurana,; slično se Tora može čitati i kabalistički (na slici su sve egzo i ezoterične prakse religija).Ujedinjenje sunca i mjeseca je cilj i tantre i hatha yoge (ha tha znači sunce i mjesec). U budizmu imamo koncept maye/niže materijalne prirode koje čovjeka odvaja od Stvoritelja. Gnostici su bili dualisti, njima je Demijurg bio niža, materijalna priroda ili veo, a Krist kao utjelovljenje Nousa ili beskonačnog uma je bio viša priroda ili Logos, on sam je bio jedno sa Stvoriteljem. Logos je androgin. naeseni su ga smatrali kao opći totalitet, tj. nešto kao riječ, čovjek je pao i razdvojio se i zato treba doći Spasitelj. Logos je medijator između Nousa tj. Oca/misli/uma i pneume tj. Duha svetog i zajedno su trojstvo. Logos je bio epitet Zoroastera, Mitre, Krišne, Horusa, Herakla, Prometeja, Hermesa...U alkemiji Krist je simbol Kamena mudraca ili rebisa (orao sa 2 glave je jedan od simbola), kada se M sol i Ž luna spoje u jedno i postane androgino (ista je riječ u hebr. za spajanje M i Ž i spajanje sa Bogom). Androginost je osobina i prvotnog čovjeka prije pada kao i nebeskog Adama, u midrašima se jasno govori o prvom Adamu kao androginom biću. Stablo spoznaje dobra i zla je čovjekov pad u dualnost (spoznali su M i Ž spolnost), zato su istjerani iz raja i nisu smjeli jesti sa Stabla života. U mikrokosmosu Stablo spoznaje dobra i zla predstavlja cerebrum i 2 hemisfere (polusfere tj. polujaje), lijevu žensku i desnu mušku, a Stablo života cerebrum (u kojem i postoji arbor vitae tj. stablo života od bijele tvari). Cijela glava je rajski vrt i gornje nefizičke čakre a kerubini koji čuvaju vrt su sastavljeni od 4 lica (ljudsko, volovsko tj. bikovo, orlovo i lavlje) predstavljaju 4 fizičke čakre/elementa/kardinalna pravca/godišnja doba. Isto to predstavljaju 4 crna znaka na korejskoj zastavi, na njoj je još i bijela podloga koja je 5. element (koji se proteže kroz sve svjetove) i na kraju crveno-plavi jin jang
MANU I KRIŠNA
Neki od brojnih pravaca hinduizma uvrštavaju Sidartu u dashavatru, 10 avatara Višnua. On je sadašnji deveti. Svi avatari su došli osim Kalkija, on je nešto kao Buda Maitreya koji treba doći. Neke tradicije kao sadašnjeg avatara vide Budu, neke Krišnu. Višnuistima je Višnu izvor svih avatara (šaivitima je Šiva glavni), a Krišna je jedan od njih. One tradicije koje izostavljaju Krišnu, njega vide kao izvor svih avatara, on je kao prvotni čovjek adi purusha (adi znači prvotni, kao Adi Buda ili prvi čovjek Adimu), čak i Višnu je njegova expanzija kao i sve drugo. Prema Bhavagad giti, on je svevišnja božanska ličnost, ima milijune avatara i sveprisutan je u svakom atomu (omniprezent od prazvuka om). Kao što je Isus sveprisutan kad kaže da će ga naći onaj ko rascijepi drvo ili podigne kamen. U mahabharati su Arjuna i Krišna Nara i Narajana, čovjek i sveprožimajuće božanstvo. Po toj logici bi Krišna bio kao Buda, neka viša svijest, a ne određena osoba. I onaj koji se očisti i prepusti njemu može doseći jednotu i biti dio Krišna svijesti. U vedizmu imamo i trostruku pojavnost Apsolutne istine: Brahman, Bhagavan i Paramatma. Brahman je nešto kao u kršćanstvu Otac, sveprožimajuća kosmička prisutnost. Paramatma je nešto kao Duh sveti, subatomska pojavnost koja prebiva u srcu. I Bhagavan je kao Sin, vrhovna ličnost. Tamo imamo često trostruke pojavnosti: u upanišadama Brahma je Otac, Maya majka i Višnu je sin/esencija/život. Imamo i Nara (M princip), Nari (Ž) i sina Viradi (riječ-stvoritelj).
Indijski Manu također nije jedna osoba nego više njih. Kad nova rasa treba doći, onda se iz prethodne utjelovi novi Manu koji će ljude naučiti i dati im zakon; tako imamo u minojskoj kulturi zakonodavca Minosa na Kreti koji je žrtvovao 14 njih Minotauru (7 parova), u mezopotamiji imamo Manisa, u Rimu su Manesi bili božji duhovi, u Germana imamo njihovog praoca Mannusa i u Egiptu prvog ljudskog faraona zakonodavca Menesa (svi su iz razdoblja Bika pa imamo korijen mn). Po Tacitu, otac od germanskog Mannusa je Tuisto, a otac indijskog Manua je Twastar. Svaka kalpa/eon se sastoji od 14 manvatara i svaku predvodi novi Manu. Tako imamo u Mahabharati opis kako je Brahma odlučio kazniti sa 40 dana potopa potomstvo Adamisa i Heve koji su postali brojni i pokvareni. Potražio je dostojnog čovjeka Manua imenom Vaivasvata koji je spasio Matsyu, avatara Višnua. Ona ga je upozorila na poplavu i rekla mu da sagradi korablju. Manu se ukrcao u brod sa 7 rishija mudraca (saptarishi), to je onih Enkijevih 7 apkallua, Viracocha sa 7 majstora, 7 emanacija pauna, 7 Nommosa koji su podučili Dogone, 7 japanskih sretnih bogova, 7 wandjina koji su podučili Aboriđine, 7 vatrenih proroka koji su došli među Anishnaabe itd.. Rishiji su dali ljudima znanje upanišadi/vedante. Apkalui su zvani i Čuvari; tako se u Henokovoj knjizi spominju loši Čuvari i oni dobri koji su se njemu javili u snu i kojih je 7 (to su arkanđeli). U Kini, Rimu i Grčkoj imamo isto legende o 7 mudraca, u Grčkoj su bili riblji mudraci Nerej, Protej, glauk, Fork, Palemon, Nigeon i Triton. U Rimu imamo 7 legendarnih kraljeva. Maori sa N. Zelanda imaju legendu da su njihovi preci došli u 7 kanua. I fenički Noa Sydyk (pravedni) je imao 7 kabira, njima je pridodan osmi Esmun koji je sličan iscijeliteljima Asklepiju i Jazonu. I kod Noe imamo 7 parova čistih životinja, 7 Noinih zakona i dugin savez sa 7 boja. 7 je manifestacija božjeg na zemaljskom planu, a 8 je jednota/vječnost.. broj 8 je nastao iz simbola za vječnost, znači imamo 7+1 formulu. U svim religijama se priča o tih 7 stepenica, Isus kod gnostika dolazi kroz 7 neba iz plerome, u Egiptu isto pričaju o 7 životnih energija ili duša koje dolaze iz Svevišnjeg. U knjizi dzyan (iz koje je nikla teozofija) se priča o tih primordijlanih 7, i o djevici Neith koja je donijela sedmo. Poslije princa Rame, junaka Ramayane, imamo 8. avatara Krišnu koji se spominje sa bratom Balaramom (ovo znači "dijete Rama") . Svi se prikazuju plavom bojom kože, poslije ćemo vidjeti zašto je to tako.
Krišna također ima sličnosti sa Isusom/Budom (i sa Herkulom). Rođen je od Devaki koja se u društvu pastira sakrila u polje da se spasi od kraljevih vojnika koji ih je poslao da ubiju mušku novorođenčad jer je zvijezda najavila Spasitelja. Da ga spase roditelji su ga odveli u indijski grad Mathura, Isusa su roditelji odveli u egipatski Mathurai. Krišna kao Isus i Buda nije želio uvesti novu religiju nego reformirati postojeću od korupcije i nečistoća. On je budio mrtve, iscijeljivao gubavce, vraćao vid i sluh i razna druga čudesa, nazivan je Iskupitelj, preobražen je na gori Meru. I to sve prije 4000. godina.
ISUS
Precizni su engleski matematičari izračunali da je vjerojatnost da je poredak 4 ista slova u riječima Krist i Kris(h)na slučajan je 1:657 720, a 5 u Krist i Krista (južnoindijsko ime Krišne odakle je i došlo dravidsko vjerovanje u Krišnu) 1:20 000 000. Naravno da tu postoji jednostavnije objašnjenje, da je ime jednostavno preuzeto; pogotovo kad se uzme u obzir da je Krišna bio iz plemena Yadu i jedna od titula mu je bila Yesu, slično kao Isus iz Juda plemena. Ali Krist nije ime nego titula Pomazanik, na hebr. Mesija ili Chrestos grčki, svećenici Apolona su bili Chrystovi. U to vrijeme u Palestini su Židovi imali 2 vođe, jednog svjetovnog i jednog duhovnog. Duhovni vođa se birao iz levitske Aronove linije Kohana, a svjetovni iz linije kralja Davida koji je iz plemena Juda. Svi svjetovni kraljevi su imali titulu Pomazanika/Mesija, od Saula preko Davida i Salomona (u islamu imamo masiha/mešihat koje slično označava starješinstvo). I Isus je pretendirao na tu svjetovnu titulu jer je bio iz Davidove linije. Kako je nekom čudnom alkemijom iz budućeg svjetovnog kralja Židova (u Mateju 15 24 kaže da je došao izgubljenim ovcama Izraelove kuće) došao do Spasitelja sviju osim Židova, to je već za razmatranje i išlo je u nekoliko faza i mit je nekoliko puta nadograđivan. Isus je pripadao podsekti esena koja se zvala Nazareni i koja je postojala najmanje 150 god. p. n.e.. Nije nikakav Nazaret nikad postojao. Nazareni su bili srodni sa nazirejima kojima je pripadao Samson i koji se nije smio šišati jer je kosa u mnogim kulturama veza sa kosmosom (i njegovo rođenje je navijestio anđeo). Imali su dugu kosu jer im je u Brojevima 6 naređeno da im britva ne smije preći preko glave i ne smiju piti vino. Ivan Krstitelj nije ga pio i Isus ga odbija piti za pashu iako je to bila tradicija. Nazireji (nasurai) su bili prva gnostička sekta, a ostala su i zadnja jer ih ima još i danas se zovu mandejci/sabijanci. Ivan krstitelj im je mesija, a Isusa odbacuju (ovo su od njih pokupili masoni). Riječ nazar znači unutrašnja/natprirodna vizija u Hindustanu, nazaran znači "imati viziju". Na Mediteranu (najviše u Turskoj i Grčkoj) se i danas stavlja oko kao talisman izrađeno od plavog stakla koje se zove nazar, treće oko su zvali i "plava perla". Taj talisman je sličan Fatiminoj ruci ili hamsi; vjerojatno vuče korijen iz Indije jer kod jaina imamo istu ruku ahimsu sa dharmachakrom umjesto oka. Nasaanta je točka između obrva gdje je 3. oko, zmiju u rajskom vrtu su gnostici zvali Naas. U Kur'anu je nasija izraz za epifizu. Nazar je u biti circumpoint; krug sa točkom koji je kod alkemičara zlato/sunce, a u kabali je kether. Kris je na sanskrtu sunce, a kri znači pomazati; chrysos je na grčki zlato, a chrysei pomazati. Eseni su Krista doživljavali božanskom unutarnjom osobom, posrednikom između Boga i ljudi. Isus u ev. po Mateju govori:"Oko je svjetiljka tijelu. Ako je oko bistro, tvoje će tijelo biti svjetlo". Slično kao što Krišna govori Arjuni da mu daje oko da ga može vidjeti. Santos Bonacci govori o procesu koji se zbiva u tijelu i za kojeg su znali eseni/nazareni. Cerebrospinalni likvor Krist se rađa u Bet lehemu (kuća kruha) u manipura čakri i zatim se uspinje kroz 33 pršljena, biva razapet na gastropneumatički nerv kroz koji prolazi i nakon 2, 5 se sastaje sa 12 učenika/kranijalnih živaca i aktivira višu svijest tj. pinealnu žlijezdu u Golgoti tj. mjestu lubanje. pročišćava se 1000 puta, to je 1000 godina Kristove vladavine. Josip i Marija su tu ida i pingala. 4 rijeke koje izviru iz rajskog vrta tj. glave su živci, limfa, vene i arterije. U apokrifnnom evanđelju po Filipu stoji:" Drvo života je središte raja kao što je to uljno drvo od kojeg dolazi chrisma/ulje za pomazanje, a to sveto ulje je izvor uskrsnuća". Nazareni su se baš razlikovali od esena po tom pomazanju kojim su simbolički ovo predočavali (riječ karizma je od krizma, u Egiptu su se pomazivali sa krokodilovom masti messies i Enki je pomazao Adapu), eseni su imali krštenje vodom. Isusa je u tridesetoj uveo u esene Ivan Krstitelj koji je pretendirao na duhovnu vlast. A pomazan je uljem chrisma od Marije iz Betanije, ona je po svemu sudeći M. Magdalena (Krišna je isto pomazan uljem od žene, kao što su titule pomazanika nosili Atis, Oziris, Adonis, Tamuz...).. Jer teško da je žena smjela javno dirati muškarca onda ako joj nije bio muž, Isus je po rabinskom zakonu trebao imati ženu. Svadba u Kani se odnosila na njih dvoje. Krišna je imao isto ljubimicu Mariya Maghadalena. Ulje se pomazivao vrhovni rabin kada bi jednom godišnje išao komunicirati sa Jahveom u hram (slično bi jednom godišnje vrhovni svećenik išao u sanctum sanctorum zigurata); ulje bi po receptu Jahvea sadržavalo i kaneh bos biljku za koju neki smatraju da je kanabis. Nazarenima je cilj bio ujedinjenje preko 32 stupnja (32+1) sa primordijalnom jednotom zvanom Amin Hiya i to stanje prosvjetljenosti su zvali nazirutha. Amin, koji imamo na kraju molitve, je značilo"skriveni", slično kao što je u Egiptu bog Amon značio "skriveni". Nazarenima je Krist bio androgini koncept koji se sastoji od Krista i Miriam i cilj nazarena je bilo ujedinjenje M i Ž. Ujedinjenje ženske crvene mudrosti ruta i muškog bijelog milosrđa rahma je obratno od onog što vidimo u alkemiji (crveni kralj i bijela kraljica) ili kabali gdje je ženski stup zvan milosrđe i muški strogost, a središnji je ekvilibrij.
Krišna također ima sličnosti sa Isusom/Budom (i sa Herkulom). Rođen je od Devaki koja se u društvu pastira sakrila u polje da se spasi od kraljevih vojnika koji ih je poslao da ubiju mušku novorođenčad jer je zvijezda najavila Spasitelja. Da ga spase roditelji su ga odveli u indijski grad Mathura, Isusa su roditelji odveli u egipatski Mathurai. Krišna kao Isus i Buda nije želio uvesti novu religiju nego reformirati postojeću od korupcije i nečistoća. On je budio mrtve, iscijeljivao gubavce, vraćao vid i sluh i razna druga čudesa, nazivan je Iskupitelj, preobražen je na gori Meru. I to sve prije 4000. godina.
ISUS
Precizni su engleski matematičari izračunali da je vjerojatnost da je poredak 4 ista slova u riječima Krist i Kris(h)na slučajan je 1:657 720, a 5 u Krist i Krista (južnoindijsko ime Krišne odakle je i došlo dravidsko vjerovanje u Krišnu) 1:20 000 000. Naravno da tu postoji jednostavnije objašnjenje, da je ime jednostavno preuzeto; pogotovo kad se uzme u obzir da je Krišna bio iz plemena Yadu i jedna od titula mu je bila Yesu, slično kao Isus iz Juda plemena. Ali Krist nije ime nego titula Pomazanik, na hebr. Mesija ili Chrestos grčki, svećenici Apolona su bili Chrystovi. U to vrijeme u Palestini su Židovi imali 2 vođe, jednog svjetovnog i jednog duhovnog. Duhovni vođa se birao iz levitske Aronove linije Kohana, a svjetovni iz linije kralja Davida koji je iz plemena Juda. Svi svjetovni kraljevi su imali titulu Pomazanika/Mesija, od Saula preko Davida i Salomona (u islamu imamo masiha/mešihat koje slično označava starješinstvo). I Isus je pretendirao na tu svjetovnu titulu jer je bio iz Davidove linije. Kako je nekom čudnom alkemijom iz budućeg svjetovnog kralja Židova (u Mateju 15 24 kaže da je došao izgubljenim ovcama Izraelove kuće) došao do Spasitelja sviju osim Židova, to je već za razmatranje i išlo je u nekoliko faza i mit je nekoliko puta nadograđivan. Isus je pripadao podsekti esena koja se zvala Nazareni i koja je postojala najmanje 150 god. p. n.e.. Nije nikakav Nazaret nikad postojao. Nazareni su bili srodni sa nazirejima kojima je pripadao Samson i koji se nije smio šišati jer je kosa u mnogim kulturama veza sa kosmosom (i njegovo rođenje je navijestio anđeo). Imali su dugu kosu jer im je u Brojevima 6 naređeno da im britva ne smije preći preko glave i ne smiju piti vino. Ivan Krstitelj nije ga pio i Isus ga odbija piti za pashu iako je to bila tradicija. Nazireji (nasurai) su bili prva gnostička sekta, a ostala su i zadnja jer ih ima još i danas se zovu mandejci/sabijanci. Ivan krstitelj im je mesija, a Isusa odbacuju (ovo su od njih pokupili masoni). Riječ nazar znači unutrašnja/natprirodna vizija u Hindustanu, nazaran znači "imati viziju". Na Mediteranu (najviše u Turskoj i Grčkoj) se i danas stavlja oko kao talisman izrađeno od plavog stakla koje se zove nazar, treće oko su zvali i "plava perla". Taj talisman je sličan Fatiminoj ruci ili hamsi; vjerojatno vuče korijen iz Indije jer kod jaina imamo istu ruku ahimsu sa dharmachakrom umjesto oka. Nasaanta je točka između obrva gdje je 3. oko, zmiju u rajskom vrtu su gnostici zvali Naas. U Kur'anu je nasija izraz za epifizu. Nazar je u biti circumpoint; krug sa točkom koji je kod alkemičara zlato/sunce, a u kabali je kether. Kris je na sanskrtu sunce, a kri znači pomazati; chrysos je na grčki zlato, a chrysei pomazati. Eseni su Krista doživljavali božanskom unutarnjom osobom, posrednikom između Boga i ljudi. Isus u ev. po Mateju govori:"Oko je svjetiljka tijelu. Ako je oko bistro, tvoje će tijelo biti svjetlo". Slično kao što Krišna govori Arjuni da mu daje oko da ga može vidjeti. Santos Bonacci govori o procesu koji se zbiva u tijelu i za kojeg su znali eseni/nazareni. Cerebrospinalni likvor Krist se rađa u Bet lehemu (kuća kruha) u manipura čakri i zatim se uspinje kroz 33 pršljena, biva razapet na gastropneumatički nerv kroz koji prolazi i nakon 2, 5 se sastaje sa 12 učenika/kranijalnih živaca i aktivira višu svijest tj. pinealnu žlijezdu u Golgoti tj. mjestu lubanje. pročišćava se 1000 puta, to je 1000 godina Kristove vladavine. Josip i Marija su tu ida i pingala. 4 rijeke koje izviru iz rajskog vrta tj. glave su živci, limfa, vene i arterije. U apokrifnnom evanđelju po Filipu stoji:" Drvo života je središte raja kao što je to uljno drvo od kojeg dolazi chrisma/ulje za pomazanje, a to sveto ulje je izvor uskrsnuća". Nazareni su se baš razlikovali od esena po tom pomazanju kojim su simbolički ovo predočavali (riječ karizma je od krizma, u Egiptu su se pomazivali sa krokodilovom masti messies i Enki je pomazao Adapu), eseni su imali krštenje vodom. Isusa je u tridesetoj uveo u esene Ivan Krstitelj koji je pretendirao na duhovnu vlast. A pomazan je uljem chrisma od Marije iz Betanije, ona je po svemu sudeći M. Magdalena (Krišna je isto pomazan uljem od žene, kao što su titule pomazanika nosili Atis, Oziris, Adonis, Tamuz...).. Jer teško da je žena smjela javno dirati muškarca onda ako joj nije bio muž, Isus je po rabinskom zakonu trebao imati ženu. Svadba u Kani se odnosila na njih dvoje. Krišna je imao isto ljubimicu Mariya Maghadalena. Ulje se pomazivao vrhovni rabin kada bi jednom godišnje išao komunicirati sa Jahveom u hram (slično bi jednom godišnje vrhovni svećenik išao u sanctum sanctorum zigurata); ulje bi po receptu Jahvea sadržavalo i kaneh bos biljku za koju neki smatraju da je kanabis. Nazarenima je cilj bio ujedinjenje preko 32 stupnja (32+1) sa primordijalnom jednotom zvanom Amin Hiya i to stanje prosvjetljenosti su zvali nazirutha. Amin, koji imamo na kraju molitve, je značilo"skriveni", slično kao što je u Egiptu bog Amon značio "skriveni". Nazarenima je Krist bio androgini koncept koji se sastoji od Krista i Miriam i cilj nazarena je bilo ujedinjenje M i Ž. Ujedinjenje ženske crvene mudrosti ruta i muškog bijelog milosrđa rahma je obratno od onog što vidimo u alkemiji (crveni kralj i bijela kraljica) ili kabali gdje je ženski stup zvan milosrđe i muški strogost, a središnji je ekvilibrij.
Velika je razlika između prvotnog i ovog današnjeg crkvenog kršćanstva. Kao prvo, nakon Isusa je esene nastavio predvoditi Isusov brat Jakov. I čini se da je imao puno veću ulogu, slično kao Krišnin brat. On je zvan i Pravedni i bio je saducej, sekta koja se brinula o hramu (ime Melkiesedek, čijem svećenstvu je pripadao Isus, znači "kralj pravednosti"). Čak je i Konstantin njega držao istovjetnim sa Isusom; na saboru u Nikeji su glasanjem 161:157 i rabin Isus i Jakov koji je također bio Pomazanik obadvojica proglašeni Bogoljudima. Na tom koncilu su prvi put spojena imena Isus i Krist i uzet je datum rođenja paganskih bogova 25.12. iako je vjerojatnije da je Isus rođen u proljeće. Pošto je Jakov bio stariji brat, očito se tako moralo jer onda Marija ne bi bila djevica, iako je i to greška u prevođenju, u bibliji je ona almah tj. djeva a betulah je djevica; betula znači i stablo breze koje je bilo sveto ženskim boginjama. I Krišnina majka Devaki je imala 7 djece sa Vasudevom pa je isto zvana djevicom jer je čudesno začela od Višnua. Po kršćanskom teologu Sir Weigallu i Isus je imao 7 braće i sestara. Crkva je sa druge strane temelj napravila na Petru i Pavlu, 2 tipa sumnjiva morala. Prvo, nisu apostoli bili baš miroljubivi ljudi. Bilo je tu njih iz svih sekti ratobornih zelota i sikara. Juda Iškariot je bio sikar, oni su bili naoružani noževima. Petar je nosio mač i nije bio neka osoba od integriteta, 3 puta je zatajio Isusa. Osim toga, 2 puta mu se Isus obraća kao sotoni/protivniku i to isto kao što se Sotoni obraća za vrijeme 40 dnevnog iskušenja (čak je Petrov križ naopaki).. U Lukinom ev. 22 31 govori mu da ga Sotona zaiska da ih prosije kao pšenicu, imamo sličnu priču o žitu i kukolju. Evanđelja su pisana na grčki, sotona je diabolou tj. "onaj koji razdvaja" (33 puta se spominje u Bibliji). Saturn je žeteoc, subota je Jahvin dan (koju Isus baš i ne štuje) kao i sefira binah kojom saturn upravlja. I u Ivanu i psalmima se vidi da svog oca smatra Svevišnjeg El Elyona, u Luki 1 35 se vidi da je Svevišnji/El Elyon/Hipsistou taj koji je poslao Duha svetoga da Marija začne i Luka Isusa naziva Sinom Svevišnjeg. U psalmima se govori o Isusu kao svećeniku Melkiesedeka/El Elyona, Nazareni su imali bazu na brdu Karmel kao i Melkiesedekovi svećenici i Melkiesedek je isto rođen od djevice (spominje se da ne potječe od levita). Druga sveta gora na kojoj se Isus molio je Maslinska ili Eleonska gora. U psalmima je jasna razlika između Jahve i El Elyona koji je bio u biti kanaanski bog. I u prorocima isto Samuel priča o Sinu Svevišnjeg koji će doći iz Kuće Davidove, Zaharija priča o njemu koji će doći na magarcu i donijeti mir narodima. Ovo narodima je bitno, jer u u bibliji piše goyim, znači nežidovi. Isto imamo u psalmu 82: u 82,6 kaže elohimima da su bogovi, ali sinovi Svevišnjeg. I da su kao ljudi i da će umrijeti kao prinčevi. I na kraju kaže da su elohimi gospodari goyima. A samo je Jahve, jedan od elohima, nadređen Izraelu. U Ivanu 8:44 kad se obraća Židovima govori o njihovom ocu kao lašcu i čovjekoubojici od početka i to je Jahve. U Izaiji 45 7 kaže: "tvorac svjetlosti i stvoritelj tmine, donosilac mira i stvaratelj zla. Ja, Jahve, činim sve to ". Ovdje piše da sve za što optužuje Sotonu, radi Jahve. U NZ se Jahve upće ne spiminje, govori se o Gospodinu, Bogu, Ocu, ali Jahve nikada (Jahve je mazoretska kovanica od adonai i JHWH). Najočitiji je primjer u Brojevima 21, 6 kada su Izraeliti molili za hranu u pustinji, a Jahve im pošalje vatrene zmije (sarap) koji su ih pobile. A onda se Isus u Luki izravno referira na to i kritizira Jahvu kada kaže "koji je to Otac među vama; kada ga sin zaište ribe, zar će mu zmiju dati?". Isus i spominje samo 6 zapovijedi, 4 koje se referiraju na odnos sa Jahvom potpuno ignorira. On Boga zove Otac ili Theos, ali nikad Jahve.
El Elyon u biti znači Svevišnji ili Višnji, kako su zvali naši tog najvišeg boga, a koji je u biti došao preko Indije kod nas i on je u biti Višnu. Znači El Elyon/Svevišnji je u odnosu na Krista isto što i Višnji/Višnu u odnosu na Krišnu (Višnu kao najveća božanska svijest je purushotama, on je kao i Elyon razdvojio nebo i zemlju). Kod nas je došao i Krišnji tj. Krišna, on se rodio za koledo tj. Božić znači isti datum kao Isus (to je naknadno dodano) . I kod nas mu majka nije bila Devaki nego Zlatna Maja ili Maja Zlatogorka (kao Budina majka Maja, maja može biti iluzija ili zvijezda u Plejadama.). Maja Zlatogorka je nešto kao šakti koja ima više manifestacija. Drugi stup crkve, Pavao, je isto bio sumnjivog karaktera. Prvo je kao član Sanhedrina bio najveći progonitelj kršćana, da bi se na putu za Damask čudesno preobratio i postao najveći promotor kršćanstva. Ali nije otišao u dronjke, nego je i dalje nastavljao primati plaću iz Sanhedrina. Što govori da je njima bilo u interesu poturiti jednu jako pacifističku religiju Rimljanima. S druge strane i Rimljanima je to odgovaralo, bio je velik broj robova i svakakvog nezadovoljnog svijeta i kršćanstvo im je došlo kao utjeha. Brzo se proširila među njima i tako ju je Konstantin ozvaničio kao službenu religiju. Poraženi su nametnuli svoju religiju pobjedniku. Konstantin je odabrao evanđelja i pridodao ih Starom zavjetu. Tako je Židov kršćaninu stariji brat i gleda kroz njegovu prizmu. A stvoren je jaz tj. "prsten" oko obe religije da ne bi bilo prelazaka iz jedne u drugu što bi bilo za očekivati. Kršćani optužuju Židove da su ubili Isusa, Židovi s druge strane se ne žele odreći epiteta Izabranih. U apokrifnim se evanđeljima dosta pisalo o reinkarnaciji o kojima govore Buda i Krišna. S vremenom je sve maknuto, ali je ostao greškom jedan u Ivanu 9,2 kada učenici pitaju Isusa "Učitelju, ko sagriješi, ovaj ili roditelji njegovi, kad se rodio slijep?"
Povijesni Isus je veoma upitan. I ako je, mi danas sigurno znamo da je puno toga nadograđivano od bivših solarnih spasitelja, npr. Božić i Uskrs slavimo zbog sunca. Nadograđivano je i kod bivših kraljeva Salomona i Davida koji su, ako su postojali, vladali beznačajnim kraljevstvima. Možda se čak radi o više osoba kao u slučaju Bude, Krišne, Zoroastera, Mitre, Manua, Hermesa, Orfeja, Quetzalcoatla, Horusa (navodnim pripadnicima Velikog bijelog bratstva koji se po potrebi inkarniraju da usmjere ljude)...jer ne samo da je Kristova/Pomazanika bilo više, nego je i samo ime Isus/Jahashua/Jeshua bilo onda uobičajeno, oko 9% stanovnika Palestine ga je nosilo. Čak se i Baraba zvao Isus, Isus bar abba znači "Isus sin od oca". Ieosous, Iasios i Iasus u Grčkoj i na Samotrakiji bi značio iscjelitelj, Isus i jest grčki prijevod Jahašua/Ješua. Kod nas su postojali krsnici iscijelitelji, navodno su se borili i protiv vampira. Flavije piše o nekom Isus Bar Leviju (sinu levita), pobunjeniku protv Rima koji je bio Davidova roda (on spominje 20 Isusa, a Isusovog brata zove Krist). To nije ništa čudno, samo u vrijeme Pilata je razapeto oko 300 samozvanih mesija koji su se trsili da ispune proročanstvo iz SZ, a i Židovi su ga željno iščekivali. Rodoslovlja u evanđeljima i 1. knjizi ljetopisa se jako razilaze. Na wikipediji vidimo da od Abrahama do Davida Luka i Matej daju iste pretke, a od Solomona je skroz drukčije. Marko kaže da je Isus bio raspet dan nakon jedenja pashalnog obroka (14 12, 15 25), a evangelist Ivan kaže da je umro dan prije tog dana (Ivan 19 14), imamo i 3 verzije posljednjih riječi. Znači, u evanđelja se ne možemo pouzdati kao ni u druge 2 abrahamske religije. Židovi kažu da je bio sin rimskog vojnika koji je živio 100 p.n.e. i obješen je na stablo, a muslimani kažu nešto što nikako ne može biti istina: Kuran Mariju/Miriam koja je rodila Isu opisuje kao sestru Arona i kćer Imrana. A to je Miriam sestra od Mojsija i Arona koja je živjela 1000 godina prije! Veoma slično ime Miriam je boginja Mariamma iz države Tamil Nadu. Muslimani inače Isusa/Issu priznaju samo kao proroka i po njima nije razapet na križ (u vedama postoje proročanstva o bogočovjeku Isi koji će doći). Sličnih teorija ima da je Isus preživio raspeće ili da je umjesto njega razapet Šimun Cirenac, a Isus otišao u Provansu ili Kašmir; u Kašmiru su običaji jako slični židovskim i prema arapskim zapisima su tamo postojale zajednice nazari ili kristani sve do 3. stoljeća nove ere. Slične su priče u Kašmiru i ostalim djelovima Azije, čak je došlo do Japana gdje je, umjesto Isusa, razapet Isusov brat Isukiri. Isus je navodno živio dalje i umro u mjestu Shingo u području Aomori. U Indiji imamo priče o nekom iscijelitelju gubavih Yuz Asafu, a u puranama imamo ovo:
Eseni su sa sa bliskim Terapeutima spojili u Ormus bratstvo u Aleksandriji pod izvjesnim Ormesiusom kojima je znak bilo slov T oko kojeg se uvija S kao zmija kao i ruža i pčele i iz tog društva su nastali prvi rozenkrojceri tj. ružokrižari kojima je bio znak ruža i crveni križ. (slika gore). Ruža i lotos su bili i simbol manihejaca (kombinacija kršćanskog gnosticizma i zaratustrizma koju je utemeljio Mani 242. g.); i gnostici i mazdaisti su imali sličan prikaz demijurga(ahrimana) kao čovjeka/zmiju sa lavljom glavom. Mani je pričao o duhovnoj iskri svjetlosti koja prebiva u desnoj srčanoj klijetki (zvana je ružin pupoljak, ruža srca, čudesni biser u lotosovom cvijetu, Kristov atom..itd). To je slično učenju upanishada/vedante i Krišne koji priča o duši (jiva) kao svjetlosti manjoj od atoma koja je vječna i kojoj cilj treba biti ujedinjenje sa atmanom. Isto se nalazi u desnoj klijetki, i veličine je desetisućitog dijela vlasi, ali je odraz cijelog makrokosmosa. Sličan su nauk imali i bogumili/katari koji su za razliku od crkve Petra/Pavla, svoj nauk temeljili na apostolu Ivanu. Katari su imali izraz manisola, koji je označavao sjedinjenje sa cjelinom. Sličan izraz je u bibliji metanoja, on je krivo preveden kao pokajanje. On se sastoji od riječi meta i nous tj. um i znači da treba nadići um, spojiti se sa cjelinom u kojoj vlada bezuvjetna ljubav. Bogumili su nauk koji je kombinirao izvorno kršćanstvo i orfičke misterije Trakije koje su se kasnije prelile u Grčku. Orfej (znači "onaj koji ozdravljuje") je bio isto neka viša svijest, više osoba; kasnije su kraljeve nazivali Orfeji (kao u slučaju Quetzalcoatla i Horusa). Veoma je sličan Hermesu kojih je opet bilo više, npr. moguće je da Hermes Trismegistos označavao 3 osobe a ne jednu. Neki autori smatraju da je Thoth bio otac Hermesov, a njegov sin i 3. hermes Tat. Islamski filozof Abu Mashar i kaže da je Hermes titula, on je židovski Henok i muslimanski Idris; zajedno sa 7 mudraca naučio je ljude gradnji i raznim agrikulturi , muzici i pisanju poslije potopa (isto je Orfej učio i imao je liru i svaka žica je bila jedna znanost/umjetnost, ukupno 7). Ima i 7 Hermesovih zakona univerzuma. Hermes i Henok su znanje zapisali na 2 stupa. Hermes je vrlo sličan Budi i Votanu/Vodenu/Odinu, Votana nalazimo svugdje po svijetu (kod Tamila je Buda zvan Woden). Masoni za prvog Hermesa smatraju Hirama Abifa koji je došao na zemlju 2670. godine. I to Hiram je titula, imali smo Hirama iz Tira i graditelja Solomonovog hrama sa 2 stupa Hirama Abifa koji je posjedovao znanje o 7 zanata. On je tu medijator kao Hermes između M principa Solomona i Ž principa Šebe. Hermes je, kao i Orfej, mogao ići između svijetova Bogova, ljudi i podzemlja, učio je i Amuna i Asklepija. Njega su Egipćani smatrali utjelovljenjem kosmičke svijesti, inkarnirao se uz pomoć riječi (Isus je bio Riječ božja). Dijeli i dosta toga sa Dionizom/Bakhom (koji je zvan IES, kad dodamo rimski sufiks us dobijemo iesus), iskopan je bio novčić na kojem piše Orfejbakho i iznad njega je polumjesec i 7 zvijezda. Orfej je tu vjerojatno sinkretizirao sa Bakhom/Dionizom jer je i on bio reformator postojeće religije; bakanatkinje su bile Bakhove svećenice koje su Bakhu u obliku bivolje glave prinosile krvne žrtve i Orfej je to ukinuo, imao je dugu plavu kosu i plave oči. Dioniz je sličan Ozirisu; oni su bili isto reformatori religija i vegetarijanci (kao Konfucije i Zoroaster) i kao Isus "dva puta rođeni". Po Hermesu tj.rimskom Merkuru je nazvana planeta koja je najbliža suncu/Bogu, i Krišnji je kod nas predstavljao planetu Merkur. I Hermesa Trismegistosa i Henoka i Thotha povezuje brojka 365; Henok je živio 365 godina, Thoth je izmislio kalendar sa 365 dana (prije je bio 360), a H. Trismegistos je po predanju napisao 36525 knjiga o principima prirode.365,25 je broj dana u godini svaka četvta je prijestupna i ima 366 (pa je zato decimala 0,25 točna). Riječ Abraxas (on upravlja sa 365 nebesa) i Mithras na grč i hebrejski daju 365, same riječi se sastoji od 7 slova. Broj 7 je isto Hermesov broj (7 hermetičkih principa), sedmokraka zvijezda koju vidimo na zastavi Oksitanije predstavlja 7 planetarnih sfera o koje se spominju u mitologijama, čak i apokrifnim evanđeljima. One se spominju kao 7 zraka u mitraizmu, mazdaizmu, jazidizmu, hinduizmu, grčkoj mitologiji, teozofiji, kaldejskim proročanstvima. U jazidizmu se paun podijelio na 7 zraka; taj motiv nalazimo u kršćanskoj umjetnosti gdje iz goluba emanira 7 zraka ili je Isus prikazan sa 7 zraka. I kod Abraxasa su 7 zvijezda, on sam je napravljen od 4 elemenata slično kao sfinga; i Hermes spominje 4 elementa jer mu je sunce otac, mjesec majka, vjetar ga nosi u utrobi i zemlja doji. U djelu Historija scholastica P. Comestor je Zoroastera opisao kao začetnika magije koji je na 7 stupova ispisao 7 vještina. Te i mnoge sličnosti religija su navele u renesansi M. Ficina i kasnije G. P. della Mirandolu nakon što su se domogli Corpus Hermeticum od Hermesa da ustanove priska teologiju. Po tom učenju se jedno učenje provlači i kroz učenja Hermesa, Zoroastera,Orfeja, Kaldejaca, vedante, rozenkrojcera, Pitagore (Pitagora je isto bilo više i navodno je jedan rođen od djevice), Platona...i svi ti učitelji Isus, Krišna; Buda, Lao ce, Hermes, Henok, Ilija, Dioniz nisu umrli, nego su uzašli u nebo. Prvi traktat Corpus hermeticuma se zove poimandres tj. "dobri pastir", kao što je zvan i Isus, Serapis, Tamuz, Orfej i Pitagora. Ivanovo evanđelje je slično poimandresu, eseni su govorili o borbi sinova svjetla protiv sinova tame (arkona koji manipuliraju svijetom), i Hermes je govorio o manipulatorima i zvao ih je "sinovi sjenki".
Kod katara postojao je i izraz "staviti ružu na križ", što bi značilo umiranje ega kada duhovno sunce obasja ružin pupoljak i čovjek krene prema sjedinjenju sa Bogom. Crveni križ roci crucis je bio i znak Quetzalcoatla, kasnije ga vidimo u Redu zmaja. Taj križ vidimo kod feničke boginje Barat Anne i sumerskog Tas mikigala. Ta boginja je došla iz Indije i tamo se zvala Barati i po njoj se Indija nego vrijeme zvala Bharata (Mahabharata znači velika Bharata). Britanija je tako dobila ime, ona se nalazi na nekim njihovim novčićima. U Kanaanu je ona bila žena vrhovnog Elyona i zvala se Beruth (po njoj u Libanonu imamo Beiruth). U Aleksandriji su izgleda eseni bili uključeni u kult Demetre/Kore/Perzefone gdje su 3 svećenice Melisse (pčele, one su bile i Afroditine i Artemidine svećenice) predstavljale 3 boginje, a asistirali su im essenes (trutovi). Tamo je kao u Eleuzinskim misterijama Kora silazila u podzemlje i Demetra bi je tražila da je vrati nazad na zemlju. To je predstavljalo silazak venere/mjeseca po noći i preko zime. Korah je kaldejskom zima, na grčkom je ker smrt. U Sumeru je Ereshikigal bila boginja Kura, tj. podzemlja i mrtvih i Inana je silazila isto u podzemlje, Inana/Ishtar je isto simbolizirana pčelom. Kd Židova je ona Debora tj. matica pčela koji stoji ispod stabla palme, Ishtarino stablo je bilo Xikum. Deborah je bila proročica, kod Germana i Kelta su Meduna/Meduva pod utjecajem meda prorokovale. I kod Slavena je slično, imamo Zlatnu Maju kao šakti ženski princip. Ona je preko zime bila Morana/Mara, preko ljeta Lada, proljeće je Vesna, a jesen Živa. Imali smo također jutarnju i večernju Danicu/Zoryu.
PČELA, MED, GLJIVA
Pčela je imala više značenja. Prvi ljudski faraon je sebe zvao "čuvar pčela" i kasnije su se svi faraoni tako zvali. Roj pčela je označavao dušu umrlog faraona, obožavali su pčelu u liku bika. Apis je njihov bik, latinski naziv za pčelu je apis. To je označavalo "srebrna vrata čovjeka" kod zviježđa Bika, faraon kad umre bi postao Oziris/Orion. Bikom upravlja venera, pčela je simbolizirala i nju. A prema kaldejcima, platonistima i pitagorejcima "srebrna vrata čovjeka" su bila u Raku, a "zlatna vrata Bogova" u Jarcu. U Raku kao kardinalnom znaku je sunce u najvišoj točki (kraljevski luk kod masona i često je košnica ispod njega), u Jarcu je u najnižoj. To su 2 Ivana kod masona. I ljudske se duše inkarniraju u Raku, spuštaju se na zemlju preko mjeseca koji je najbliže zemlji i koji vlada Rakom. A odlaze sa zemlje preko Jarca kojim vlada Saturn (preko njegovih prstenova) i koji je onda bio najdalji planet. Bogovi se inkarniraju obratno. Isusovo se rođenje zato vezuje uz znak Jarca, a ulazak u Jeruzalem označava znak Raka. Krišnina sazviježđa su također Rak tj. Kresenj plus Blizanci i Jarac i Vodenjak (dekan vodenjaka je Pegaz tj. Krišnin konj Hajagriva i Krišnjin Belogriva), Vodenjak je sa Jarcem nekad bio isto. Krišna je rođen u vratima ljudi u Raku, umro je u Vodenjaku što je označilo početak Kali yuge. Kod ljudi, Rak znači reinkarnacija, Jarac znači sloboda od reinkarnacije i jednota. To je sve iz Hermesovog učenja, on priča o 7 planetarnih sfera gdje je Saturn zadnji i onda se ulazi u osmu, zvjezdanu sferu i jednotu sa beskonačnim umom. To je slično učenju i gnostika i Krišne koji napominje da s štovanjem nižih bogova dolazi u njihove planetarne sfere poslije smrti, a ne u jednotu. I Buda priča o 7 koraka (sapta padani) kojim se prelaze planetarne sfere koje korespondiraju sa čakrama i elementima, mitraistima je svaka od 7 stepenica bila i napravljena od elementa koji je vezan za svaku planetu/čakru i zadnje 2 su srebro i zlato, poslije toga idu zvijezde stajačice i sjevernjača gdje obitava bog. Slično je kod Tatara, njihov šaman bi napravio 7 ili 9 usjeka na stablu koje je predstavljalo Os svijeta, na 6. usjeku se klanja mjesecu (srebro) i 7. suncu (zlato); na 9. se klanja Bai Ulganu, svevišnjem biću. U Raku imamo roj zvijezda koje se zovu Košnica , slične imamo u Hijadama u Biku vjerojatno su istog porijekla.. I taj roj zvijezda je predstavljao dušu. U mitologijama (u bibliji u priči o Samsonu) se često vezuje lav i roj pčela, to je zato jer je Rak odmah do Lava. Skup zvijezda Košnica su Rimljani i Grci zvali Praesepe, što znači jasle. Oni su ih vidjeli kao jasle sa koji zvijezde Asellus Borealis i Asellus Australis jedu. To su zvijezde Sjeverni i Južni Magarac, zbog njih su stari narodi Rak zvali i Magarci ili kod nas Tovarići ili Osleki. Kod nas je na sjeveru Hrvatske osao magarac, tovar u Dalmaciji. To je magarac od Dioniza, vjerojatno se zato kasnije počeo prikazivati magarac kod jaslica za Božić, na magarcu je Isusova obitelj išla u Egipat da izbjegne pokolj.Isusu je vrhunac života sa 33 godine (zviježđe Rak dosiže deklinaciju 33 stupnja), on ulazi u Jeruzalem kroz "Zlatna vrata" što je jako simbolično. U evanđelju po Mateju piše da je ušao na 2 magarca. Razlog je taj što je u SZ najavljen mesija koji će ući kroz Zlatna vrata na 2 magarca, očito je bilo lako navijestiti jer su to 2 magarca Borealis i Australis.
U Indiji je pčela isto sveprisutna. Bog Kamadeva (ime mu zanči požuda/ljubav+bog i on je isto što i Eros/Kupido) ima luk od roja pčela. Madhu znači med na sanskrtu. Šiva u formi Madheri se prikazivao kao trokut sa pčelom. Višnu, Indra i Krišna u najstarijim Rig vedama (one su napisane na Arktiku jer opisuju pojave otud) su zvani madhava "rođeni iz nektara", uz Balaramu i Šivu su prikazivani plavom bojom (simbol 3. stupnja plavog masonstva je pčela). Madhava je bilo prvo ime Krišne, prikazivao se sa plavom pčelom na mjestu trećeg oka (rodno mu mjesto Mathura se prije zvalo Madhuvan i Madhupura). Treće oko su zvali i "plava perla" jer bi se ukazivala na tom mjestu, u Egiptu je simbolizirana plavim lotusom (lotus spaja 3 svijeta i 4 elementa, raste iz podzemlja, stabljika u vodi i cvijet u zraku, kao 4. element vatre tu je sunce pod kojim lotus procvjeta). Čakra trećeg oka (kao i sakralna) ima polumjesec sa točkom binduom, za vrijeme mladog mjeseca se izlučuje bindu. bog Bindu se i kod Ilira slavio za mladog mjeseca (Šiva zato ima polumjesec na glavi). Mjesec je chandra ili soma na sanskrtu, boginja Soma je bila boginja mjeseca i njoj su simbol bile isto pčele. Soma je napitak koji se često spominje u Rig vedama i koji su pili bogovi iz roga, vjerojatno je bila neka mješavina sa medom koja je poticala izlučivanje bindua, to je bio napitak besmrtnosti. Drugi sastojak je bila gljiva; po nekima se radi o gljivi asclepias acida a po drugima o amaniti muscarii ili muhari. Muhara je otrovna, ali kad se popije voda, osoba onda doživljava drukčiju realnost. Znamo da je i otrovna jer je Šiva greškom popio napitak kad je bio otrova (zvala se onda halahala) i plava boja mu je izbila na grlu. Plava boja označava Somu, i u rimskoj mitologiji Venera je dala Eneji ambroziju učinivši ga bogom; od tada je on poznat kao Jupiter indiges (plavi). Ovo ispijanje napitka some/haome je dalje ostalo prisutno kod raznih šamanističkih kultova to samo na sjevernoj hemisferi gdje imamo i svastiku koje nema na južnoj hemisferi, što govori u prilog o bogovima Hiperboreje koji su se spustili. Pogotovo u Sibiru, ime Finske je Suomi, gdje živi narod Sami, a imali smo i samoyede (ljudi koji jedu somu/samu). Sama riječ shaman vjerojatno potječe od some, možda i riječ samadhi (sami +madhu). Sramani je na sanskrtu riječ koja je označavala isposnika i asketu. Shamane koje su mogli ući u svijet mrtvih je bilo i kod druida, samhain je bilo doba kada se svijet mrtvih i svijet živih dodiruju. Samael je kod Židova anđeo smrti. Kod budista se konačno oslobođenje zove samapatti, kod hindusa se to zove kevala ili sahaja nirvikalpa samadhi.. Slične rituale imali su i u Dionizijskim (u vino su se stavljali halucinogeni), Eleuzinskim i Orfijskim misterijama i u japanskoj Ainu kulturi (njih su isto zvali plavi ljudi), s tim napitkom se mijenjala i svijest i posvećenici se nakon toga nisu bojali smrti. Bili su "drugi put rođeni", svi Spasitelji su 2 puta rođeni; to je simbolika krštenja i uskrsnuća kao što su Oziris/Dioniz i Nimrod raskomadani pa uskrsli. Kykeon je bila eleuzinska ceremonija ispijanja napitka, slične rituale smo imali na dalekom istoku tako da je dan danas ritual ispijanja čaja jako važan tamo. U Eleuzini posvećenik je prolazio kroz Had i nakon toga je dobio titulu mist ili "onaj koji vidi kroz veo"; otuda imamo riječi mistik, misterije i magla na eng. Mist je u Egiptu bio hijeroglif sa 3 zrake koje izviru iz plerome. Apokalipsa (otkrivenje) isto znači "skidanje vela", veo je zvana maya tj. materijalni svijet. U srednjem vijeku kraljevi su pili claret, odatle riječ claro, jasno. U Perziji su magi pomoću obreda yasne (riječ jasno) pili haomu i svjedočili su o razdvajanju fizičkog i duhovnog svijeta; on se prvobitno vraća u stanje čistote prije Ahrimanovog napada. Haoma je bila puna hvarane, svete tekućine Ahure mazde, sunčeve svjetlosti koja izvire i iz Mitrina čela. Kod Slavena se pilo iz roga Svetovida, mješavina bilja i meda za proširenje svijesti, kasnije je Svetovid postao sv. Vid. U Nepalu se i danas pije med od pčela koje jedu halucionegene biljku koja sadrži grajanotoksin; pod utjecajem meda se mijenja percepcija, ali je med otrovan u većim količinama. Božanski med je bio poznat kod Grka (aero meli) i kod Babilonaca pod imenom Ku anna; babilonska riječ za med nubtu je vezana za riječ nubiu tj. prorok. Eseni su koristili i kanabis, oni sami su zvani i kanobi, otuda imamo i chnoupis i najsjajniju zvijezdu južnog neba kanopis prema kojoj je usmjerena muslimanska kaaba.
Veoma je interesantno da su amanitu gljivu u obredima koristili i eseni i sljedbenici Quetzalcoatla. Essen , osim što znači trut, znači i naprsnik pravednosti/proroštva, isti onaj koji su nosili Kohani i koje je nosio Quetzalcoatl. Kada su španjolski konkvistadori došli u Ameriku dočekani su kao da su očekivani. Konvistadori su imali križeve i domoroci su prepoznali crveni križ Quetzalcoatla, u obredima se čak jelo simbolički njegovo tijelo. Nosio je bijelu prosjačku odjeću kao i drugi avatari, bijela je simbol čistoće i zbroj svih boja čakri. Imao je svjetle oči i bradu i kao takav se sigurno isticao među indijancima kojima ne raste brada. Quetzalcoatlova je bilo više (Ce atl, Tolzin) i teško je razlučiti što je povijest, a što mit (na drugim mjestima su bili isti takvi Kukulkan, Gucumatz, Viracocha...). S vremenom su se svi vladari počeli zvati Quetzalcoatl. Tako su se i faraoni s vremenom zvali Horus, i Horusa je bilo najmanje 4 (sin boga Ra, 2 sina Izide i Ozirisa i 1 brat Ozirisa i Izide), po nekima je bilo čak 15 Horusa. Povijesni Quetzalcoatl je bio bijeli muškarac sa bradom (kao Isus , Oziris, Lao ce ili Zaratustra) obučen u bijeli lan koji ih je naučio svemu, rođen je od djevice. I on je liječio i krstio ljude i protivio se žrtvovanju i kad je otišao najavio je svoj drugi povratak kao Isus; žrtvovanju su se protivili i Isus, Buda, Zaratustra...eseni su bili vegetarijanci i Isus na nekoliko mjesta u bibliji pokazuje da je prije bio vegetarijanac nego mesojed. Orfejevi svećenici su isto bili vegetarijanci i odjeveni u prosjačku odjeću, po Orfeju riječ orfan je na grč. siroče.. Neki drugi Quetzalcoatl je čak i razapet. Mitološki Quetzalcoatl je predstavljao jutarnju zvijezdu veneru (i Orion koji izlazi, Horusa se isto vezivalo za veneru). Isus je isto zvan sjajna zvijezda Danica (u Izaiji se jutarnja zvijezda spominje kao Lucifer). Isto tako Zaratustra ili grč. Zoroaster je jutarnja zvijezda, navodno je eteričko tijelo tih avatara koji se utjelovljuju na veneri ili merkuru (budh je merkur koji je svjetlonoša kao i venera, a i Krišna ima veze sa njim). Venera je nekad prikazana kao žensko i rjeđe kao androgini muškarac sa bradom (Afroditos, u Italiji je bila ćelava Venera).. Npr Afrodita/Venera je rođena iz morske pjene isto kao i Viracocha, kao su zvali Quetzalcoatla na Andama. Simbol jutarnje venere je pčela, a večernje osa. Vespera je večernja zvijezda, osa se na tal. kaže vespa a na eng. wasp. Kod romanskih jezika korijen pčele je abel; i tu vjerojatno potiče priča o Kainu i Abelu, večernja zvijezda ubija jutarnju. Jer isti mit imamo u Kanaanu, vrhovni bog El je imao sinove Šalima i Šahara, večernju i jutarnju veneru. Uvijek imamo tog vrhovnog boga i 2 brata kao dobrog i lošeg policajca. Sotona je Isusu bio brat što je naznačeno u knjizi o Jobu. Tako imamo braću Ormuzda i Ahrimana, Sanandu i Sanat Kumaru, Quetzalcoatla i Xolotla (gospodar večernje zvijezde), Horusa i Seta, Bjeloboga (koji je rođen 24.12.) i Črnoboga, Baldura i Vidara, Wotana i Lokija. U Kanaanu je jutarnja zvijezda Atar, u Perziji se Atar bori protiv zmaja Azhi Dahake. Oni predstavljaju jutarnje i večernje aspekte sunca, venere i Oriona. Oziris je bio sam kao Orion, ali kao jutarnji Orion se zvao Ausar, a kao večernji Vezir. Kod Germana jutarnji je Aurvandil, večernji kovač Voeland. Taj večernji Orion je često kovač, jer izgleda kao da kuje sa sunčevom vatrom na nakovnju od bikovih rogova, kod nas je Svarog. Ime Svarog je dobio vjerojatno po svarga loki gdje je obitavao Indra koji je sličnih karakteristika. Veoma je interesantan mit o Jarilu/Gerovitu. On je preko zime kod Velesa i u proljeće uskrsava kao Zeleni čovjek, bog vegetacije i Al Khadir (zeleni kao i zeleni Jura) na istoku. Njegov dan je 23. travnja kada su se počele slaviti svetkovine Baala/Belenosa (kršćanstvo ga je preimenovalo u sv. Jurja). Taj dan se upoznaje sa gromovnikovom kćeri djevicom Marom, koja mu je i sestra. Kad je kod Velesa on je uvijek Jarilo, ali kad se ženi sa djevojkom na ljetni solsticij mijenja ime u Ivan. Sad to možemo povezati: Perun je gromovnik koji je u kršćanstvu preimenovan u sv. Iliju i obadvojici se slavi rođendan u kolovozu kada su bili festivali kovačima Lughu (lugnasadh) i Vulkanu (vestalke tj. večernje venere su sudjelovale u ceremoniji). Oni su zapadni/jesenski/večernji aspekt Oriona. Ivan se slavi kad je sunce najviše 22.6. (u bibliji piše da je on reinkarnirani Ilija), to označava zenit. a Jarilo je Orion na izlasku u proljeće. Ivan je otprilike isto udaljen od Ilije i Jurja. Ivan i Isus su rođeni 6 mjeseci razlike po Bibliji, slična razlika od 7 mjeseci je između Krišne i Arjune (Ivan i Arjuna su Orion). Svi paganski misteriji su imali tog umirućeg i uskrsavajućeg boga koji je išao kroz osmokračno kolo godine, vezivan je i za boginju uvijek. Na zimski solstiicij yule se rađa kao mlado sunce, boginja podzemlja je Epona ili Danna. Na imbolc on je mladi dečko i slavio se zajedno sa Brigit/Perzefonom. kao blagdan svjetla i palile su se svijeće. Crkva je taj dan preimenovala zbog toga u Svijećnicu i slavi Isusa kao "Svjetlost svijeta". Na Eostaru on upoznaje mladu, na Beltane (boginja mijenja ime u Belisama, što znači "vrlo svjetla") stupaju u odnos ili se žene , a na ljetni solst ili Ivanje/Lithu on postaje okrunjeni kralj ili se žene, sunce je tada najjače. Tu postoji više varijacija, ona mu je ujedno i žena i sestra. Ljetni solsticij je kod Slavena prije bilo slavljenje Kupala i Kresnika (Krstnik, Krsnik) kada su se preskakali krijesovi i krstili u vodi, taj dan je u kršćanstvu preuzeo Ivan Krstitelj (Kupala se isto zvao Ivan) koji krsti u vodi i najavljuje onog koji krsti ognjem a i kaze u Bibliji da je reinkarnirati Ilija koji krsti ognjem i vozi se u plamenoj kočiji. Kresnik se isto sa bratom Trotom vozio u plamenoj kočiji nebom, borio protiv 6 mjeseci "lošeg" zimskog sunca u obliku zmaja i oženio proljetnu boginju Vesinu. U kršćanstvu kršteni dani počinju od Ivanja i taj dan se on bori protiv rusalki. Taj dan se obavljaju brakovi kao simbolika vjencanja vode i vatre (jednaka m i ž energija ravnodnevnice), mladenci preskaču kresove i do sv. Ilije je sigurno kupanje u vodi bez straha od štriga i rusalki.
Na lamas/lugnasadh bog postaje Perun/Ilija, tj u silasku je. Na jesenju ravnodnevnicu mabon kao ostarjeli se sprema za smrt, i na samhain umire i krug se ponavlja. Ima više varijacija, negdje su se slavile samo ravnodnevnice kad on ide na jesen u donji svijet i u proljeće uskrsava kao "Zeleni čovjek". To je i simbolika bogova gromovnika koji se bore protiv zimskog, "lošeg" sunca. Ima i varijacija u nordijskim zemljama o 2 kralja npr. Lugh i Balor: Sveti kralj i Kralj hrasta. Oni isto predstavljaju sunce kroz godinu. Kralj hrasta je najjači na ljetni solsticij, Sveti kralj na zimski solsticij, na ekvinocijima se bore (slično verzijama o 2 brata). ovo imamo i u slučaju Krišne i Arjune i Isusa i Ivana Krstitelja i razlikama od 6 mjeseci rođenja. I zato se u bibliji kaže o njima da kada jedan raste, drugi se smanjuje. Krišna i Arjuna su kod nas došli kao blizanci Ovsenj koji se pojavljuje ljeti i koledo (Krišnji) kji se pojavljuje na zimski solsticij, u Bugarskoj se Božić i zove koleda. Slično je bilo u mezopotamiji; Mardukova pobjeda nad Tiamat se prvo slavila u prosincu na Zagmuk festivalu (kasnije na prolj. ekvinocij Akitu), njegov brat koga je ubio Dumuzid/Tammuz se počeo slaviti na ljetni solsticij sve do srpnja. Oba 2 su umiruća i uskrsavajuća boga, Tamuz je u kršćanstvu Sv. Toma koji se slavi 4.7. i mjesec srpanj se zove židovski/babilonski tammuz. Ovo je i kod nas bilo prisutno; na zimski solsticij bi se po selima krunio kralj kojem bi dali krunu (26.12. je taj blagdan pretvoren u sv. Stjepana sa krunom) i on bi tu krunu imao do današnjeg datuma 3 Kralja malo poslije Nove godine.
U masonstvu Orion na istoku, zapadu i na najvišem mjestu je simboliziran u 15., 16. i 17 stupnju. Petnaesti se zove Vitez istoka, šesnaesti je jeruzalemski princ (šalem je večernjača zvijezda) i sedamnaesti je Vitez Istoka i Zapada. Na proljetni ekvinocij se kod starih naroda slavila Nova godina, alkemijski simbolizam uskrsavajućeg Sina božjeg/Zelenog čovjeka. i njegovo Sveto vjenčanje/hieros gamos sa sestrom/ženom. U Babilonu se na sedmerostepenom ziguratu slavilo vjenčanje Marduka i Sarpanit, kao i Dumuzija i Inane (sjedinjenje Šive i Šakti kroz 7 čakri). Tu se ritualno ponavljala cijela kozmogonija; Mardukov silazak u pakao i borba protiv kaosa Tiamat (iz kaosa u red/kosmos), Mardukova pobjeda i ponovo rođenje i na kraju sveto vjenčanje. Iz Sumera je i biblijska "pjesma nad pjesmama" koja je slavila to vjenčanje, Izraeliti su preuzeli i pjesmu i Dumuzija kojeg su zvali Tamuz. Boginja se kao starica prikazivala crnom, kao djeva bijelom i kao žena crvenom (kada se udaje za Sina božjeg).. To su boje i alkemijskih faza, ista je simbolika uskrsavajućeg Sina božjeg koji umire da bi pročišćen uskrsnuo.
Spilje i vrhovi planina su važna mjesta svih religija i simboli početaka. Jedino u Perziji priča o Velikom potopu ne uključuje arku, nego je tamo Ahura mazda prosvjetlio Yimu da sve vrste stavi u pećinu. U Perziji je trojstvo bilo Ahura Mazda, Anahita kao djevica i Mitra (on je u biti Murrugan). Postojali su najmanje 2 Mitre: jedan rođen iz kosmičkog jajeta omotan 7 puta zmijom i jedan rođen 25.12. u spilji iz kamena kojem su svjedočili pastiri i imao je obrede kruha i vode. Mitra je, slično kao i Isus, bio medijator između Ahure mazde i Ahrimana, Boga i sotone. Mitra je, između ostalog, poistovjećivan sa svjetlosti i bio je androgin, zvan je i "Oko svijeta". Karakteristično je za sve Spasitelje svijeta da su bili androgini, vječno mladi, čudesno začeti i pratili su ih fenomeni isijavanja svjetlosti, a tako su i zvani "Svjetlost svijeta". Često su opisivani sa svjetlim i zračećim očima. Dioniz je bio nešto kao pola muškarac, pola žena. Mitra je rođen iz stijene u pećini na dan zimskog solsticija. Perzijanci su pojavu Zvijezde i stupa svjetlosti iznad spilje smatrali znakom da će se roditi Spasitelj. Mitrini mitreji ili speleumi su bili postavljeni u spiljama. Kasnije kad se mitraizam proširio po rimskom carstvu podignuto je tisuće mitreja. Oni su bili zapovjedništva, ali i sjedišta kulta usmjereni prema astralnoj tauroktoniji na dan zimskog solsticija; tad Mitra kao Orion ubija Bika (isto tako je i Dioklecijanova palača napravljena). Zvijezda koja "pomaže" suncu na zimski solsticij je Sirijus koje se smatra duhovno sunce iza našeg fizičkog sunca, ranokršćanski hramovi su bili poravnati sa istokom i Sirijusom tako da posvećenika obasjava na solsticij svjetlost Sirijusa. I to je Betlehemska zvijezda i 3 kralja kao 3 zvijezde Orionova pojasa. Isus je rođen u spilji i u Protoevanđeljima se govori o zasljepljujućoj svjetlosti koja je obasjala spilju. I kod Zoroastera i Muhameda je slična priča; Zoroaster je bio obasjan zadnja 3 dana u utrobi majke tako da je cijelo selo svjetlilo, a objavu je dobio od Ahure Mazde kad je otišao na vrh planine u spilju. I Isus je doživio preobraženje u kojoj je zasjao svjetlošću na planini (židovski mesija će se pojaviti na planini). I Muhamed je primio objavu od anđela Džibrila na vrhu brda u spilji. Kod Bude se jednoj legendi spominje spilja i svjetlost, kada ga je Indra posjetio u špilji u kojoj je meditirao, Buda je osvjetlio i proširio cijelu spilju. Krišna je rođen u spilji uz svjetlost i dobio je darove od tri mudraca. Puno je majčinih obitavališta kineskih junaka i osnivača dinastija bilo obasjano svjetlosti kada su se rodili. Kineski junaci Lao tze i Žuti car su bili čudesno rođeni od božanske zrake, slične se božanske intervencije spominju i kod rođenja Ivana Krstitelja, Isaka, Noe, Mitre; Dioniza, Zoroastera, Aleksandra velikog, Romula, rimskih Cezara, Džingis kana...
MEROVINŠKA LINIJA
Jedna od teorija kaže da je Isus sa svojom ženom M. Magdalenom otišao u južnu Francusku. U Provansi u pokrajiji Languedoc (koji imaju posebni oksitanski jezik) je bio izražen kult M. Magdalene kod Albigensa/Katara i trubadura, templari su isto obožavali nju i Krstitelja kao mesiju. Jer u Izaiji u SZ piše da će Mesija biti prepoznat jer će jesti med, kasnije u NZ Ivana opisuju kao onog koji se hrani divljim medom (eseni su se bavili najviše pčelarstvom). Njoj je kao Crnoj Madoni podignuta i crkva Notre dame u Parizu, i u Pirinejima imamo svetište Crne Madone. Isus se njoj obraćao sa "Svjetlosti puna", a u Talmudu je zovu Svjetlonoša. U Francuskoj i Flandriji su je u srednjem vijeku zvali Notre dame de la lumiere (naša gospa od svjetlosti). U Flandriji u Gentu je i slika Nebeskog Jeruzalema iz Otkrivenja; ali na njoj nije Isus kao Mesija nego Ivan Krstitelj. Ivan Krstitelj nije niko drugi nego Bakho/Dioniz, bog koji je došao iz Indije gdje je bio Murrugan ili Al Khadir tj. zeleni čovjek. U Perziji je on bio Mitra gdje su bile svečanosti Mihragan (Murugan), kod Yazida Melek Taus i prikazivan je plavo, obično je u plavo zelenoj nijansi. I oni ga zovu Mihragan ili MuruKana/Murukama, kama je ljubav a M i R su ženski i muški princip. Katari u južnoj Francuskoj su zato imali ćup sa slovima MR i odatle bog AMOR kod njih (u andskoj mitologiji zmija sa 2 glave je amarucu ili katari). Kod Rimljana je bio Kupido ili Amor isto što i Kamadeva (kama ljubav, deva bog), Rim ili Roma je naopako od amor. Rimljani su baštinili neke mitove iz južne Indije; Lupa kali je bila vučica koja je odgojila božanskog sina u spilji i pustila ga niz Gange U Rimu su bile luperkalije u čast vučice koja je odgojila Romula i Rema i koji su plutali Tiberom. 21. prosinca su na zimski solst. slavili blagdan svjetlosti divaliu, u Indiji se i danas slavi blagdan svjetlosti diwali. Rimljani su imali i svečanost lemoriju, po potonuloj Lemuriji od koje je ostala samo Šri lanka To su neki ostaci u kolektivnoj memoriji jer Rimljani nisu spadali rasno pod njih, nego ljudi slični dravidima i aboriđinima. Lemurija se protezala od Australije do Indije i sve do Madagaskara, na Madagaskaru žive lemuri koji su očito tako dobili ime. U Ramayani se spominje most koji je spajao Indiju i Sri Lanku, Hanuman je sa vojskom majmuna preko njega išao osloboditi Raminu ženu Situ, danas imamo na dnu mora ostatke tog mosta.U državi Tamil nadu su živi mitovi o toj zemlji, oni je zovu Kumari Kandam. i pišu o njoj u Kanda puranama. Kanda je Skanda, ratni aspekt Murugana; ta zemlja je opisivana kao zemlja bogova Šive i Murugana (opet se vjerojatno radi o arhetipu jer su ova 2 boga imala više aspekata, šiva je neki muški princip/svijest). Kod Aboriđina i danas imamo Murungun klan koji štuku jutarnju zvijezdu (možda nije slučajno što je talijanska riječ marangun tj. tesar, a Isus koji dijeli puno toga sa Muruganom je bio tesar, Krišnin otac je bio tesar kao i Buda).I danas je najznačajnije svetište Murugana na Šri lanci u mjestu Kataragama, čak su i Grci govorili da je to rodno mjesto Bakha/Dioniza. Kataragama bi značilo "rodno mjesto Kartikeye",Murrugan je navodno došao sa Plejada koje su ga odgojile (matrike). Plejađani su opisivani sa plavim ili zelenim očima. Vjerojatno su i katari tj. "čisti" dobili ime po ovome (zato imao riječi katarza i katarakta tj. kad je vid gotov, kao i glaukomu po vidovitom grčkom junaku Glaukusu), njih i templare je crkva progonila. Templari su bili prisiljeni od katoličke crkve pobjeći u Škotsku, u Rosslyn kapeli su i danas glave tog Zelenog čovjeka. Crkva ih je optužila da štuju Bafometovu glavu, vjerojatnije je da su štovali tu glavu Zelenog čovjeka ili otkinutu Ivana Krstitelja. Katari su s druge strane oko vrata i u spiljama držali Ivanovo evanđelje (koje je u biti hermetički tekst i sličan je Poimandru. Poimandr je renesansni prevod Hermesovog Corpus hermeticum kojeg je Ficino preveo sa grčki na latinski). Zato je masonima jako bitan i Krstitelj i Evanđelist koji je napisao Otkrivenje gdje se govori o 7 čakri. Riječ katar znači čisti; isto na arapskom znači sufi koji imaju slično učenje o 7 stupnjeva duše, od duša kojima caruju bazni instinkti do pročišćene duše koja je jedno sa Bogom (možda ima veze gnostička Sofija/mudrost sa riječi sufi). Navodno su Katari i Templari skrivali lozu Isusovu što je moguće. U Ivanovom Otkrivenju se govori i o posljednjoj armagedonskoj bici kada će se spasiti 144 000. Prema biblijskim učenjacima je to mjesto Har Megido u Izraelu. I taj motiv možemo naći u Mahabharati; sukobile su se ogromne vojske, Kaurawe pod vodstvom Krišne i Pandava. Bilo je 5 milijuna samo pješaka i većina ih je izginula; spasilo se samo 144 000 ljudi koliko ih se treba spasiti po Otkrivenju. Taj rat se zvao 18 dnevni rat ili Rat/Masakr u Ar Maghadi. O sudnjem danu priča i zoroastrizam; bilo je najmanje 7 povijesnih zoroastera i najavljeno je rođenje sina Saoshyanta koji će biti rođen od djevice i koji će donijeti frashokereti, kada će zlo biti poraženo i sve će se sjediniti sa Ahurom mazdom.
Moguće je da Merovinzi (MR) koji za sebe tvrde da potječu od Isusa imaju veze sa nekim od brojnih Isusa. Jer po njima otac od Isusa je bio neko riboliko stvorenje, sin Posejdona i Meduze se zvao Chryst. Preteča Isusa u SZ Jošua (Ješua) je bio sin od Nuna tj. ribe; on je vodio 12 plemena kao 12 apostola. U kršćanstvu imamo nuncija i riječ za časnu sestru nun. Isusa se dosta veže za ribu, kršćanstvu je znak riba. Akronim ICHTYS što je na grč. riba su preveli kao Iesous Christos, Theou Yios, Soter (Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj), iako je Ichtys bio riboliki sin sirijske boginje Atargatis/Derketo. I riječ messiah/mašiah je veoma slična perzijskoj riječi masya što znači riba, ujedno je to ime prvog čovjeka (žena mu je Mashyana). Tu je razlika u odnosu na Indiju, Matsya je bio prvi avatar koji je podučio Manua. Prikazuje se kao čovjek koji izlazi iz ribe, nekad se i Krišna tako predstavlja. To predstavlja kraljevsku zvijezdu Formalhaut (na arapski "riblja usta") u Južnoj ribi koja je u Krišnino vrijeme markirala z. solst., to zviježđe ima u ustima Vodenjaka; Južna riba je majka zviježđa Ribe u grčik i babilonskim mitovima. A Krišna je napustio svijet u Vodenjaku i povezuje se sa njim, kod nas Krišnji je Vodenjak. U Babilonu je Vodenjaka predstavljao Ea koji je označavao period oko solsticija kad su bile poplave. To je odraz sa neba, sunce tada prolazi kroz zviježđa koje su bile u području zvanom More. Zviježđa u tom "moru" su Vodenjak, Jarac (prikazan sa ribljim repom), Ribe, J. riba itd. Te južne konstelacije su bile Ea/Enkijeve konstelacije, Ea na akadski znači "kuća vode". I kod Dogona riboliki Nomos je ljude učio, pričeščivao ,bio razapet na stablu i najavio drugi dolazak (kao i kod Kelta iscjelitelj Esus). A utemeljitelj Merovinga Merovej je navodno i potomak Bisteee neptunis (imao je i zemaljskog oca Klovisa), Neptunove zvijeri ili quinotaur. To je biće slično hipokampusu (konj i riba), samo što je bio dijelom bik i dijelom riba. I kasniji vladar Dagobert je ime dobio po ribi, dag je riba na hebr. Merovinge su zvali i ribari, kod svih avatara se spominju svete ribe ili ribari kao kod Isusa. Orpheus na grč. znači "veliki ribar", orphoi je u Apolonovom svetištu bila sveta riba. I Zagrej (Dioniz) znači "veliki ribar" ili "veliki lovac". Horusovi sljedbenici su se zvali ribari. Posejdon/Neptun je bio vrhovni bog Atlantide, moguće je da mu je ime iskrivljeni oblik Baal Sidona, feničkog boga grada Sidona (u Palestini je bila Beth Saida; i danas je tamo hram Ali es Sajjad tj. "Ali ribar"). Poveznica koja povezuje kraljevsku liniju je i crvena kosa. U bibliji su crvene kose opisani Ezav, David, Salomon i nazareni kojima je pripadao Isus i Ivan. I crvena brada, možda nije slučajno što je operacija Barbarossa(riđobradi, navodno po Friedrichu) počela na lj. solsticij i dan Ivana Krstitelja. Isus i Salomon su Davidova roda iz Juda plemena i na brojnim slikama su prikazani sa crvenom kosom, isto kao što su i Merovinzi bili crvenokosi, fleur de lis možda potječe i od Lilith koja je bila crvenokosa. U 15. stoljeću u Italiji je otkriveno javnosti pismo nekog Letulusa, suvremenika Isusovog, kako ga opisuje plavookog sa crvenom kosom; tako su ga brojni muslimani opisivali, oni su i proroka Muhameda opisivali riđobradog. Kralj David je u bibliji opisan kao crvenkast, on i Golijat su bili rođaci (i ubio ga je Elhanan, a ne David). A divovi su bili crvenkaste kose, brojne su legende o njima diljem svijeta, a naročito u Irskoj; kod Iraca, Škota i Židova je najviše crvenokosih. Po irskim spisima, jedna je grupa iz plemena Juda došla u Irsku i osnovala Ulster tj. Sjevrenu Irsku. Zato na zastavi Sj. Irske je Davidova zvijezda, lav i Zarina ruka (Zara Juda), a na Irskoj je harfa koju je kralj David svirao.Boginja Ulstera je Macha Mong Ruad ili Macha crvenokosa. Tu boginju spominju kao pagansku boginju u Bibliji u Kraljevima 15.13. I brdo Machaerus na kojem je Ivan Krstitelj izgubio glavu je nazvano po njoj. Kako je bilo 6 grupa ljudi i divova u Irskoj, moguće je da je i pleme Dan ima veze sa sjevernim krajevima (tuatha de danaan može biti narod Dan), crveno bijela na britanskoj i danskoj zastavi je prisutna (dan mark). Divovi su imali i 6 prstiju i često su na kipovima bili androgini. Tako je Viracocha bio androgin i na kipovima je prikazan sa 6 nožnih prstiju (kao i Buda na nekim kipovima). Na jednoj renesansnoj slici je tako prikazan i Krstitelj i prvi Adam koji je bio dvospolac. I irski druidi su bili u vezi sa asketskom kršćanskom sektom u Britaniji culdee/culdich koji su nosili bijelu odjeću, nisu jeli meso, okupljali se u broju 12+1, vjerovali u dušu i reinkarnaciju i zvani su "sinovi svjetla" kao eseni. Moguća je njihova poveznica sa zvjezdoznancima iz Kaldeje koji su imali slične prakse. Kod Židova postoje legende o crvenim i divovskim Židovima koji žive iza Kavkaza, moguća je tu poveznica sa Kazarima.
Grci su Atlantiđane zvali Meropes, uvijek je korijen mr za more. Meropes znači i iscjelitelj, isto ono što su bili i eseni. A Meropa je i zvijezda u Plejadama (imamo npr. i Taygetu tamo i planinu Taygetos u Grčkoj). I Budu je rodila djevica Maia, Plejade su zvane "djevice proljeća".Plejade su i kćeri od titana Atlanta, koja je i zvijezda tamo. Tolteci su govorili da potječu sa Atlana, a Asteci sa Aztlana. A Maje u kodeksu Troano spominju da su došli sa potonulog otoka Posejdonis. Na Andama su govorili da su Plejade 7 očiju Viracoche. Kelti isto kažu da potiču sa potonulog otoka u Atlantiku, naselili su se po zapadnim obalama Europe. Pikti u Škotskoj kao i srednjoamerički indijanci su se bojali u plavo i bili su poznati kao "plavi ljudi". Isto imamo kod Iraca koji su se iskrcali na zapadnom dijelu Irske, oni su bili gaeilge i zvani su fir golum tj. "plavi ljudi". Irski originalni jezik gaelski se još malo govori na zapadu Irske, galicijski jezik gallego na atlantskoj obali Španjolske ima puno sličnih riječi kao i berberski u zapadnoj Africi gdje je gorje Atlas (ispred su na Kanarima živjeli Guanchi koji su imali statue Atlasa/Atlanta kako nosi kuglu). Berberima (Zidane i Benzema su Berberi) u Africi pripadaju i Tuarezi koji su se cijeli oblačili u indigoplavu i zvani su isto "plavi ljudi". Berberski, gaelski i guanchi jezik jedino imaju veze sa baskijskim euskara jezikom, Baski isto tvrde da su sa Atlantide. Berberi kao i barbari su nazvani tako jer su imali brade. Na slici vidimo zmiju koja ide uz sjekiru što je bio znak lječništva na Atlantidi i znak Asklepija i Eskulapa. Princ Rama, koji je bio reformator i protivio se krvnim žrtvama te se oblačio u bijeli lan, je prema predaji u meditaciji ispod hrasta ugledao taj znak i biće koje mu se prerdstavilo kao Aesc-hejl-hopa (Asklepije). Ta riječ znači "nada je spas u drvetu" i biće mu je dalo imelu, što je postala sveta kasnije za Kelte.
Neptun je bio isto plavi Bog, po njemu je nazvan plavi planet neptun. I velik dio hindu bogova je plavi: Višnu, Šiva, Matsya, Krišna, Balarama...i Buda Akshobhya iz vajrayana budizma. Plavom bojom se u budizmu prikazivao Šakra koji na vrhu planine Meru upravlja sa 33 Deve, on je nešto kao Yuanshi tianzun kod taoista ili Indra, Jupiter, Perun... Šiva kao Neptun ima trozubac, sličan je Perunovom (u Dalmaciji se za vilicu kaže perun). Najrazvijenija rasa Andromedanci kao i rasa učitelja sa vodenog Sirijusa su isto plavi. I vanzemaljci sa Lyre i Vege se opisuju plavičasti sa plavim ili zelenim očima, oni su ista vrsta kao Plejađani jer su Plejade i dio Oriona naseljeni kad su reptilijanci izvršili agresiju na Lyru i Vegu. To su ovi vanzemaljci koji se pojavljuju kao Nordici, pa mi i danas kažemo za nekoga da je plav. A kosa je žuta. To je vjerojatno iz tih razloga, ali se toliko ustalilo da ne vidimo nelogičnost. Postoji svjedočanstvo čovjeka koji je bio 9 dana na Thiaouba planetu u plejadama i koji je vidio tijela avatara i među njima Isusa koji su poslani na duhovno nerazvijene planete. Moguće je da je Isus htio ukinuti žrtve u Jahvinom/Reptilijanskom kultu, često se u bibliji aludira na golubice kako se obično zovu Plejade. U Otkrivenju Isus drži 7 zvijezda, a golubicom se u bibliji uvijek prikazuje duh sveti koji se spušta na Isusa i Mariju.
Povijesni Isus je veoma upitan. I ako je, mi danas sigurno znamo da je puno toga nadograđivano od bivših solarnih spasitelja, npr. Božić i Uskrs slavimo zbog sunca. Nadograđivano je i kod bivših kraljeva Salomona i Davida koji su, ako su postojali, vladali beznačajnim kraljevstvima. Možda se čak radi o više osoba kao u slučaju Bude, Krišne, Zoroastera, Mitre, Manua, Hermesa, Orfeja, Quetzalcoatla, Horusa (navodnim pripadnicima Velikog bijelog bratstva koji se po potrebi inkarniraju da usmjere ljude)...jer ne samo da je Kristova/Pomazanika bilo više, nego je i samo ime Isus/Jahashua/Jeshua bilo onda uobičajeno, oko 9% stanovnika Palestine ga je nosilo. Čak se i Baraba zvao Isus, Isus bar abba znači "Isus sin od oca". Ieosous, Iasios i Iasus u Grčkoj i na Samotrakiji bi značio iscjelitelj, Isus i jest grčki prijevod Jahašua/Ješua. Kod nas su postojali krsnici iscijelitelji, navodno su se borili i protiv vampira. Flavije piše o nekom Isus Bar Leviju (sinu levita), pobunjeniku protv Rima koji je bio Davidova roda (on spominje 20 Isusa, a Isusovog brata zove Krist). To nije ništa čudno, samo u vrijeme Pilata je razapeto oko 300 samozvanih mesija koji su se trsili da ispune proročanstvo iz SZ, a i Židovi su ga željno iščekivali. Rodoslovlja u evanđeljima i 1. knjizi ljetopisa se jako razilaze. Na wikipediji vidimo da od Abrahama do Davida Luka i Matej daju iste pretke, a od Solomona je skroz drukčije. Marko kaže da je Isus bio raspet dan nakon jedenja pashalnog obroka (14 12, 15 25), a evangelist Ivan kaže da je umro dan prije tog dana (Ivan 19 14), imamo i 3 verzije posljednjih riječi. Znači, u evanđelja se ne možemo pouzdati kao ni u druge 2 abrahamske religije. Židovi kažu da je bio sin rimskog vojnika koji je živio 100 p.n.e. i obješen je na stablo, a muslimani kažu nešto što nikako ne može biti istina: Kuran Mariju/Miriam koja je rodila Isu opisuje kao sestru Arona i kćer Imrana. A to je Miriam sestra od Mojsija i Arona koja je živjela 1000 godina prije! Veoma slično ime Miriam je boginja Mariamma iz države Tamil Nadu. Muslimani inače Isusa/Issu priznaju samo kao proroka i po njima nije razapet na križ (u vedama postoje proročanstva o bogočovjeku Isi koji će doći). Sličnih teorija ima da je Isus preživio raspeće ili da je umjesto njega razapet Šimun Cirenac, a Isus otišao u Provansu ili Kašmir; u Kašmiru su običaji jako slični židovskim i prema arapskim zapisima su tamo postojale zajednice nazari ili kristani sve do 3. stoljeća nove ere. Slične su priče u Kašmiru i ostalim djelovima Azije, čak je došlo do Japana gdje je, umjesto Isusa, razapet Isusov brat Isukiri. Isus je navodno živio dalje i umro u mjestu Shingo u području Aomori. U Indiji imamo priče o nekom iscijelitelju gubavih Yuz Asafu, a u puranama imamo ovo:
Jednog dana Shalivahan, poglavar Sakija, je otišao na Himalaje. Tamo u zemlji Hun, moćni je car ugledao čovjeka kako sjedi na brdu i imao je svjetlu put i bijelu odjeću.Kralj ga je upitao ko je. Ovaj odovori: "zovu me Božjim sinom, rođen sam od djevice, učitelj sam nevjernika i neumorno tražim istinu. Kad ga je kralj upitao koja mu je vjera, ovaj odgovori:"ja dolazim iz zemlje strane gdje nema više istine i gdje zlo nema granica. U zemlji nevjernika ja sam se pojavio kao Mesija, ali barbarski demon Ihamasi javio se u strašnom obliku; ja sam mu bio izručen kao nevjernik i završio sam u Ihamasijevom kraljevstvu. O kralju, poslušaj o vjeri koju sam donio nevjernicima. Nakon očišćenja suštine i nečistog tijela i nakon traženja utočišta u molitvama Naigame, čovjek se treba moliti Vječnome. Pomoću pravednosti, istine, meditacije i jedinstva duha, čovjek će naći svoj put do Ise u središtu svijetla. Bog će na kraju ujediniti u sebi duh svih lutajućih bića, Ihamasi će biti uništen i blažena slika Ise će ostati u srcu; mene su zvali Isa Masih. Kralj je nakon toga poslao Učitelja u njihovu nemilosrdnu zemlju.Ovdje vidimo da učitelj nevjernika sebe zove Isa Masih (Isus Mesija?). Prema nekim teorijama, Isus je bio u Indiji između 12 i 30 godine (u bibliji nije prepoznao svog rođaka Ivana Krstitelja sa 30 godina što implicira da je bio odsutan). Lako možemo utvrditi da ovo nije povijesni Isus po datiranju. Povijesni kralj Sahalivahan je vladao između 39. i 50. g. p. n. e. U ev. po Mateju se spominje pokolj novorođenčadi od strane Heroda Velikog koji je vladao od 37. p.n.e. do 4 p.n.e. Ako je ovo uopće istina o pokolju, onda vidimo da nikako se ne radi o istoj osobi. I iz ovoga vidimo da povijesni Isus ako se držimo evanđelja nije mogao biti rođen prije 4. g. p.n.e. Eseni su čak imali nekog svog kojeg su zvali Učitelj pravednosti koji je 88 p.n.e. razapet na križ. Imali smo i Isusa sina Josipa i Marije koji je kamenovan u 36. godini života. Imali smo i vođu pobune Herodovog roba Šimuna iz Pereje koji je pogubljen između 4. godine prije Krista i 14. poslije Krista; na Gabrielovom kamenom natpisu koji je sličan svicima sa Mrtvog mora ima redak koji se odnosi na njega i na njemu piše: "za 3 dana, živi, ja Gabrijel ti zapovijedam". Misli se na Šimunovo uskrsnuće nakon 3 dana. Opet sve ide u prilog tome da su se rađali takvi ljudi avatari sličnih profila. I u Aleksandriji gdje su djelovali terapeuti, iscjelitelji slični esenima imamo slične čudotvorce Apolonija iz Tijane i Šimuna Maga, Apolonije je bio dugokosi vegetarijanac, što je uobičajeno za avatare. Aleksandrija je bila talionica i dolazilo je do sinkretizma raznih religija, najviše grčkih i egipatskih npr. Serapis, Hermanubis itd. Serapis je nosio na glavi canephorae (zmijonosac), košaru sa zmijom kju su nosili u eleuzinskim misterijama. Zeus/Jupiter je sinkretizirao sa Amonom i to je bilo jedno od prvih bratstava kojem je pripadao i Aleksandar Veliki koji je umro sa 33 godine. Oni su prikazivani sa Amonovim rogovima, to su ovnovi rogovi ili hipokampus u glavi. Znak im je bio trozubac oko kojeg se uvija zmija (znak Asklepija/Zmijonosca). U Kartagi je on bio Baal hamon i prikazivan je isto ovnovim rogovima, partnerica mu je bila Tanit tj. venera koja je isto prikazivana kao naša Danica (d,t i c se često mijenja). Ona je isto što i Anat (po njoj je anatolija/istok), Ashera, Athtart ili Anahita. Po njoj je dobila ime anahata čakra kojom upravlja venera, čakra je zelene boje koja je boja venere i centralna je boja spektra, kao što je anahata čakra centar tijela. Zelenom pticom quetzal se Tolteci označavali centar Osi svijeta.
 |
| TANIT U KARTAGI I DANICA NA STEĆKU, IZVOR SLIKE P. V. NIKOLIĆ |
Eseni su sa sa bliskim Terapeutima spojili u Ormus bratstvo u Aleksandriji pod izvjesnim Ormesiusom kojima je znak bilo slov T oko kojeg se uvija S kao zmija kao i ruža i pčele i iz tog društva su nastali prvi rozenkrojceri tj. ružokrižari kojima je bio znak ruža i crveni križ. (slika gore). Ruža i lotos su bili i simbol manihejaca (kombinacija kršćanskog gnosticizma i zaratustrizma koju je utemeljio Mani 242. g.); i gnostici i mazdaisti su imali sličan prikaz demijurga(ahrimana) kao čovjeka/zmiju sa lavljom glavom. Mani je pričao o duhovnoj iskri svjetlosti koja prebiva u desnoj srčanoj klijetki (zvana je ružin pupoljak, ruža srca, čudesni biser u lotosovom cvijetu, Kristov atom..itd). To je slično učenju upanishada/vedante i Krišne koji priča o duši (jiva) kao svjetlosti manjoj od atoma koja je vječna i kojoj cilj treba biti ujedinjenje sa atmanom. Isto se nalazi u desnoj klijetki, i veličine je desetisućitog dijela vlasi, ali je odraz cijelog makrokosmosa. Sličan su nauk imali i bogumili/katari koji su za razliku od crkve Petra/Pavla, svoj nauk temeljili na apostolu Ivanu. Katari su imali izraz manisola, koji je označavao sjedinjenje sa cjelinom. Sličan izraz je u bibliji metanoja, on je krivo preveden kao pokajanje. On se sastoji od riječi meta i nous tj. um i znači da treba nadići um, spojiti se sa cjelinom u kojoj vlada bezuvjetna ljubav. Bogumili su nauk koji je kombinirao izvorno kršćanstvo i orfičke misterije Trakije koje su se kasnije prelile u Grčku. Orfej (znači "onaj koji ozdravljuje") je bio isto neka viša svijest, više osoba; kasnije su kraljeve nazivali Orfeji (kao u slučaju Quetzalcoatla i Horusa). Veoma je sličan Hermesu kojih je opet bilo više, npr. moguće je da Hermes Trismegistos označavao 3 osobe a ne jednu. Neki autori smatraju da je Thoth bio otac Hermesov, a njegov sin i 3. hermes Tat. Islamski filozof Abu Mashar i kaže da je Hermes titula, on je židovski Henok i muslimanski Idris; zajedno sa 7 mudraca naučio je ljude gradnji i raznim agrikulturi , muzici i pisanju poslije potopa (isto je Orfej učio i imao je liru i svaka žica je bila jedna znanost/umjetnost, ukupno 7). Ima i 7 Hermesovih zakona univerzuma. Hermes i Henok su znanje zapisali na 2 stupa. Hermes je vrlo sličan Budi i Votanu/Vodenu/Odinu, Votana nalazimo svugdje po svijetu (kod Tamila je Buda zvan Woden). Masoni za prvog Hermesa smatraju Hirama Abifa koji je došao na zemlju 2670. godine. I to Hiram je titula, imali smo Hirama iz Tira i graditelja Solomonovog hrama sa 2 stupa Hirama Abifa koji je posjedovao znanje o 7 zanata. On je tu medijator kao Hermes između M principa Solomona i Ž principa Šebe. Hermes je, kao i Orfej, mogao ići između svijetova Bogova, ljudi i podzemlja, učio je i Amuna i Asklepija. Njega su Egipćani smatrali utjelovljenjem kosmičke svijesti, inkarnirao se uz pomoć riječi (Isus je bio Riječ božja). Dijeli i dosta toga sa Dionizom/Bakhom (koji je zvan IES, kad dodamo rimski sufiks us dobijemo iesus), iskopan je bio novčić na kojem piše Orfejbakho i iznad njega je polumjesec i 7 zvijezda. Orfej je tu vjerojatno sinkretizirao sa Bakhom/Dionizom jer je i on bio reformator postojeće religije; bakanatkinje su bile Bakhove svećenice koje su Bakhu u obliku bivolje glave prinosile krvne žrtve i Orfej je to ukinuo, imao je dugu plavu kosu i plave oči. Dioniz je sličan Ozirisu; oni su bili isto reformatori religija i vegetarijanci (kao Konfucije i Zoroaster) i kao Isus "dva puta rođeni". Po Hermesu tj.rimskom Merkuru je nazvana planeta koja je najbliža suncu/Bogu, i Krišnji je kod nas predstavljao planetu Merkur. I Hermesa Trismegistosa i Henoka i Thotha povezuje brojka 365; Henok je živio 365 godina, Thoth je izmislio kalendar sa 365 dana (prije je bio 360), a H. Trismegistos je po predanju napisao 36525 knjiga o principima prirode.365,25 je broj dana u godini svaka četvta je prijestupna i ima 366 (pa je zato decimala 0,25 točna). Riječ Abraxas (on upravlja sa 365 nebesa) i Mithras na grč i hebrejski daju 365, same riječi se sastoji od 7 slova. Broj 7 je isto Hermesov broj (7 hermetičkih principa), sedmokraka zvijezda koju vidimo na zastavi Oksitanije predstavlja 7 planetarnih sfera o koje se spominju u mitologijama, čak i apokrifnim evanđeljima. One se spominju kao 7 zraka u mitraizmu, mazdaizmu, jazidizmu, hinduizmu, grčkoj mitologiji, teozofiji, kaldejskim proročanstvima. U jazidizmu se paun podijelio na 7 zraka; taj motiv nalazimo u kršćanskoj umjetnosti gdje iz goluba emanira 7 zraka ili je Isus prikazan sa 7 zraka. I kod Abraxasa su 7 zvijezda, on sam je napravljen od 4 elemenata slično kao sfinga; i Hermes spominje 4 elementa jer mu je sunce otac, mjesec majka, vjetar ga nosi u utrobi i zemlja doji. U djelu Historija scholastica P. Comestor je Zoroastera opisao kao začetnika magije koji je na 7 stupova ispisao 7 vještina. Te i mnoge sličnosti religija su navele u renesansi M. Ficina i kasnije G. P. della Mirandolu nakon što su se domogli Corpus Hermeticum od Hermesa da ustanove priska teologiju. Po tom učenju se jedno učenje provlači i kroz učenja Hermesa, Zoroastera,Orfeja, Kaldejaca, vedante, rozenkrojcera, Pitagore (Pitagora je isto bilo više i navodno je jedan rođen od djevice), Platona...i svi ti učitelji Isus, Krišna; Buda, Lao ce, Hermes, Henok, Ilija, Dioniz nisu umrli, nego su uzašli u nebo. Prvi traktat Corpus hermeticuma se zove poimandres tj. "dobri pastir", kao što je zvan i Isus, Serapis, Tamuz, Orfej i Pitagora. Ivanovo evanđelje je slično poimandresu, eseni su govorili o borbi sinova svjetla protiv sinova tame (arkona koji manipuliraju svijetom), i Hermes je govorio o manipulatorima i zvao ih je "sinovi sjenki".
Kod katara postojao je i izraz "staviti ružu na križ", što bi značilo umiranje ega kada duhovno sunce obasja ružin pupoljak i čovjek krene prema sjedinjenju sa Bogom. Crveni križ roci crucis je bio i znak Quetzalcoatla, kasnije ga vidimo u Redu zmaja. Taj križ vidimo kod feničke boginje Barat Anne i sumerskog Tas mikigala. Ta boginja je došla iz Indije i tamo se zvala Barati i po njoj se Indija nego vrijeme zvala Bharata (Mahabharata znači velika Bharata). Britanija je tako dobila ime, ona se nalazi na nekim njihovim novčićima. U Kanaanu je ona bila žena vrhovnog Elyona i zvala se Beruth (po njoj u Libanonu imamo Beiruth). U Aleksandriji su izgleda eseni bili uključeni u kult Demetre/Kore/Perzefone gdje su 3 svećenice Melisse (pčele, one su bile i Afroditine i Artemidine svećenice) predstavljale 3 boginje, a asistirali su im essenes (trutovi). Tamo je kao u Eleuzinskim misterijama Kora silazila u podzemlje i Demetra bi je tražila da je vrati nazad na zemlju. To je predstavljalo silazak venere/mjeseca po noći i preko zime. Korah je kaldejskom zima, na grčkom je ker smrt. U Sumeru je Ereshikigal bila boginja Kura, tj. podzemlja i mrtvih i Inana je silazila isto u podzemlje, Inana/Ishtar je isto simbolizirana pčelom. Kd Židova je ona Debora tj. matica pčela koji stoji ispod stabla palme, Ishtarino stablo je bilo Xikum. Deborah je bila proročica, kod Germana i Kelta su Meduna/Meduva pod utjecajem meda prorokovale. I kod Slavena je slično, imamo Zlatnu Maju kao šakti ženski princip. Ona je preko zime bila Morana/Mara, preko ljeta Lada, proljeće je Vesna, a jesen Živa. Imali smo također jutarnju i večernju Danicu/Zoryu.
 |
| BARAT ANNA |
PČELA, MED, GLJIVA
Pčela je imala više značenja. Prvi ljudski faraon je sebe zvao "čuvar pčela" i kasnije su se svi faraoni tako zvali. Roj pčela je označavao dušu umrlog faraona, obožavali su pčelu u liku bika. Apis je njihov bik, latinski naziv za pčelu je apis. To je označavalo "srebrna vrata čovjeka" kod zviježđa Bika, faraon kad umre bi postao Oziris/Orion. Bikom upravlja venera, pčela je simbolizirala i nju. A prema kaldejcima, platonistima i pitagorejcima "srebrna vrata čovjeka" su bila u Raku, a "zlatna vrata Bogova" u Jarcu. U Raku kao kardinalnom znaku je sunce u najvišoj točki (kraljevski luk kod masona i često je košnica ispod njega), u Jarcu je u najnižoj. To su 2 Ivana kod masona. I ljudske se duše inkarniraju u Raku, spuštaju se na zemlju preko mjeseca koji je najbliže zemlji i koji vlada Rakom. A odlaze sa zemlje preko Jarca kojim vlada Saturn (preko njegovih prstenova) i koji je onda bio najdalji planet. Bogovi se inkarniraju obratno. Isusovo se rođenje zato vezuje uz znak Jarca, a ulazak u Jeruzalem označava znak Raka. Krišnina sazviježđa su također Rak tj. Kresenj plus Blizanci i Jarac i Vodenjak (dekan vodenjaka je Pegaz tj. Krišnin konj Hajagriva i Krišnjin Belogriva), Vodenjak je sa Jarcem nekad bio isto. Krišna je rođen u vratima ljudi u Raku, umro je u Vodenjaku što je označilo početak Kali yuge. Kod ljudi, Rak znači reinkarnacija, Jarac znači sloboda od reinkarnacije i jednota. To je sve iz Hermesovog učenja, on priča o 7 planetarnih sfera gdje je Saturn zadnji i onda se ulazi u osmu, zvjezdanu sferu i jednotu sa beskonačnim umom. To je slično učenju i gnostika i Krišne koji napominje da s štovanjem nižih bogova dolazi u njihove planetarne sfere poslije smrti, a ne u jednotu. I Buda priča o 7 koraka (sapta padani) kojim se prelaze planetarne sfere koje korespondiraju sa čakrama i elementima, mitraistima je svaka od 7 stepenica bila i napravljena od elementa koji je vezan za svaku planetu/čakru i zadnje 2 su srebro i zlato, poslije toga idu zvijezde stajačice i sjevernjača gdje obitava bog. Slično je kod Tatara, njihov šaman bi napravio 7 ili 9 usjeka na stablu koje je predstavljalo Os svijeta, na 6. usjeku se klanja mjesecu (srebro) i 7. suncu (zlato); na 9. se klanja Bai Ulganu, svevišnjem biću. U Raku imamo roj zvijezda koje se zovu Košnica , slične imamo u Hijadama u Biku vjerojatno su istog porijekla.. I taj roj zvijezda je predstavljao dušu. U mitologijama (u bibliji u priči o Samsonu) se često vezuje lav i roj pčela, to je zato jer je Rak odmah do Lava. Skup zvijezda Košnica su Rimljani i Grci zvali Praesepe, što znači jasle. Oni su ih vidjeli kao jasle sa koji zvijezde Asellus Borealis i Asellus Australis jedu. To su zvijezde Sjeverni i Južni Magarac, zbog njih su stari narodi Rak zvali i Magarci ili kod nas Tovarići ili Osleki. Kod nas je na sjeveru Hrvatske osao magarac, tovar u Dalmaciji. To je magarac od Dioniza, vjerojatno se zato kasnije počeo prikazivati magarac kod jaslica za Božić, na magarcu je Isusova obitelj išla u Egipat da izbjegne pokolj.Isusu je vrhunac života sa 33 godine (zviježđe Rak dosiže deklinaciju 33 stupnja), on ulazi u Jeruzalem kroz "Zlatna vrata" što je jako simbolično. U evanđelju po Mateju piše da je ušao na 2 magarca. Razlog je taj što je u SZ najavljen mesija koji će ući kroz Zlatna vrata na 2 magarca, očito je bilo lako navijestiti jer su to 2 magarca Borealis i Australis.
U Indiji je pčela isto sveprisutna. Bog Kamadeva (ime mu zanči požuda/ljubav+bog i on je isto što i Eros/Kupido) ima luk od roja pčela. Madhu znači med na sanskrtu. Šiva u formi Madheri se prikazivao kao trokut sa pčelom. Višnu, Indra i Krišna u najstarijim Rig vedama (one su napisane na Arktiku jer opisuju pojave otud) su zvani madhava "rođeni iz nektara", uz Balaramu i Šivu su prikazivani plavom bojom (simbol 3. stupnja plavog masonstva je pčela). Madhava je bilo prvo ime Krišne, prikazivao se sa plavom pčelom na mjestu trećeg oka (rodno mu mjesto Mathura se prije zvalo Madhuvan i Madhupura). Treće oko su zvali i "plava perla" jer bi se ukazivala na tom mjestu, u Egiptu je simbolizirana plavim lotusom (lotus spaja 3 svijeta i 4 elementa, raste iz podzemlja, stabljika u vodi i cvijet u zraku, kao 4. element vatre tu je sunce pod kojim lotus procvjeta). Čakra trećeg oka (kao i sakralna) ima polumjesec sa točkom binduom, za vrijeme mladog mjeseca se izlučuje bindu. bog Bindu se i kod Ilira slavio za mladog mjeseca (Šiva zato ima polumjesec na glavi). Mjesec je chandra ili soma na sanskrtu, boginja Soma je bila boginja mjeseca i njoj su simbol bile isto pčele. Soma je napitak koji se često spominje u Rig vedama i koji su pili bogovi iz roga, vjerojatno je bila neka mješavina sa medom koja je poticala izlučivanje bindua, to je bio napitak besmrtnosti. Drugi sastojak je bila gljiva; po nekima se radi o gljivi asclepias acida a po drugima o amaniti muscarii ili muhari. Muhara je otrovna, ali kad se popije voda, osoba onda doživljava drukčiju realnost. Znamo da je i otrovna jer je Šiva greškom popio napitak kad je bio otrova (zvala se onda halahala) i plava boja mu je izbila na grlu. Plava boja označava Somu, i u rimskoj mitologiji Venera je dala Eneji ambroziju učinivši ga bogom; od tada je on poznat kao Jupiter indiges (plavi). Ovo ispijanje napitka some/haome je dalje ostalo prisutno kod raznih šamanističkih kultova to samo na sjevernoj hemisferi gdje imamo i svastiku koje nema na južnoj hemisferi, što govori u prilog o bogovima Hiperboreje koji su se spustili. Pogotovo u Sibiru, ime Finske je Suomi, gdje živi narod Sami, a imali smo i samoyede (ljudi koji jedu somu/samu). Sama riječ shaman vjerojatno potječe od some, možda i riječ samadhi (sami +madhu). Sramani je na sanskrtu riječ koja je označavala isposnika i asketu. Shamane koje su mogli ući u svijet mrtvih je bilo i kod druida, samhain je bilo doba kada se svijet mrtvih i svijet živih dodiruju. Samael je kod Židova anđeo smrti. Kod budista se konačno oslobođenje zove samapatti, kod hindusa se to zove kevala ili sahaja nirvikalpa samadhi.. Slične rituale imali su i u Dionizijskim (u vino su se stavljali halucinogeni), Eleuzinskim i Orfijskim misterijama i u japanskoj Ainu kulturi (njih su isto zvali plavi ljudi), s tim napitkom se mijenjala i svijest i posvećenici se nakon toga nisu bojali smrti. Bili su "drugi put rođeni", svi Spasitelji su 2 puta rođeni; to je simbolika krštenja i uskrsnuća kao što su Oziris/Dioniz i Nimrod raskomadani pa uskrsli. Kykeon je bila eleuzinska ceremonija ispijanja napitka, slične rituale smo imali na dalekom istoku tako da je dan danas ritual ispijanja čaja jako važan tamo. U Eleuzini posvećenik je prolazio kroz Had i nakon toga je dobio titulu mist ili "onaj koji vidi kroz veo"; otuda imamo riječi mistik, misterije i magla na eng. Mist je u Egiptu bio hijeroglif sa 3 zrake koje izviru iz plerome. Apokalipsa (otkrivenje) isto znači "skidanje vela", veo je zvana maya tj. materijalni svijet. U srednjem vijeku kraljevi su pili claret, odatle riječ claro, jasno. U Perziji su magi pomoću obreda yasne (riječ jasno) pili haomu i svjedočili su o razdvajanju fizičkog i duhovnog svijeta; on se prvobitno vraća u stanje čistote prije Ahrimanovog napada. Haoma je bila puna hvarane, svete tekućine Ahure mazde, sunčeve svjetlosti koja izvire i iz Mitrina čela. Kod Slavena se pilo iz roga Svetovida, mješavina bilja i meda za proširenje svijesti, kasnije je Svetovid postao sv. Vid. U Nepalu se i danas pije med od pčela koje jedu halucionegene biljku koja sadrži grajanotoksin; pod utjecajem meda se mijenja percepcija, ali je med otrovan u većim količinama. Božanski med je bio poznat kod Grka (aero meli) i kod Babilonaca pod imenom Ku anna; babilonska riječ za med nubtu je vezana za riječ nubiu tj. prorok. Eseni su koristili i kanabis, oni sami su zvani i kanobi, otuda imamo i chnoupis i najsjajniju zvijezdu južnog neba kanopis prema kojoj je usmjerena muslimanska kaaba.
Veoma je interesantno da su amanitu gljivu u obredima koristili i eseni i sljedbenici Quetzalcoatla. Essen , osim što znači trut, znači i naprsnik pravednosti/proroštva, isti onaj koji su nosili Kohani i koje je nosio Quetzalcoatl. Kada su španjolski konkvistadori došli u Ameriku dočekani su kao da su očekivani. Konvistadori su imali križeve i domoroci su prepoznali crveni križ Quetzalcoatla, u obredima se čak jelo simbolički njegovo tijelo. Nosio je bijelu prosjačku odjeću kao i drugi avatari, bijela je simbol čistoće i zbroj svih boja čakri. Imao je svjetle oči i bradu i kao takav se sigurno isticao među indijancima kojima ne raste brada. Quetzalcoatlova je bilo više (Ce atl, Tolzin) i teško je razlučiti što je povijest, a što mit (na drugim mjestima su bili isti takvi Kukulkan, Gucumatz, Viracocha...). S vremenom su se svi vladari počeli zvati Quetzalcoatl. Tako su se i faraoni s vremenom zvali Horus, i Horusa je bilo najmanje 4 (sin boga Ra, 2 sina Izide i Ozirisa i 1 brat Ozirisa i Izide), po nekima je bilo čak 15 Horusa. Povijesni Quetzalcoatl je bio bijeli muškarac sa bradom (kao Isus , Oziris, Lao ce ili Zaratustra) obučen u bijeli lan koji ih je naučio svemu, rođen je od djevice. I on je liječio i krstio ljude i protivio se žrtvovanju i kad je otišao najavio je svoj drugi povratak kao Isus; žrtvovanju su se protivili i Isus, Buda, Zaratustra...eseni su bili vegetarijanci i Isus na nekoliko mjesta u bibliji pokazuje da je prije bio vegetarijanac nego mesojed. Orfejevi svećenici su isto bili vegetarijanci i odjeveni u prosjačku odjeću, po Orfeju riječ orfan je na grč. siroče.. Neki drugi Quetzalcoatl je čak i razapet. Mitološki Quetzalcoatl je predstavljao jutarnju zvijezdu veneru (i Orion koji izlazi, Horusa se isto vezivalo za veneru). Isus je isto zvan sjajna zvijezda Danica (u Izaiji se jutarnja zvijezda spominje kao Lucifer). Isto tako Zaratustra ili grč. Zoroaster je jutarnja zvijezda, navodno je eteričko tijelo tih avatara koji se utjelovljuju na veneri ili merkuru (budh je merkur koji je svjetlonoša kao i venera, a i Krišna ima veze sa njim). Venera je nekad prikazana kao žensko i rjeđe kao androgini muškarac sa bradom (Afroditos, u Italiji je bila ćelava Venera).. Npr Afrodita/Venera je rođena iz morske pjene isto kao i Viracocha, kao su zvali Quetzalcoatla na Andama. Simbol jutarnje venere je pčela, a večernje osa. Vespera je večernja zvijezda, osa se na tal. kaže vespa a na eng. wasp. Kod romanskih jezika korijen pčele je abel; i tu vjerojatno potiče priča o Kainu i Abelu, večernja zvijezda ubija jutarnju. Jer isti mit imamo u Kanaanu, vrhovni bog El je imao sinove Šalima i Šahara, večernju i jutarnju veneru. Uvijek imamo tog vrhovnog boga i 2 brata kao dobrog i lošeg policajca. Sotona je Isusu bio brat što je naznačeno u knjizi o Jobu. Tako imamo braću Ormuzda i Ahrimana, Sanandu i Sanat Kumaru, Quetzalcoatla i Xolotla (gospodar večernje zvijezde), Horusa i Seta, Bjeloboga (koji je rođen 24.12.) i Črnoboga, Baldura i Vidara, Wotana i Lokija. U Kanaanu je jutarnja zvijezda Atar, u Perziji se Atar bori protiv zmaja Azhi Dahake. Oni predstavljaju jutarnje i večernje aspekte sunca, venere i Oriona. Oziris je bio sam kao Orion, ali kao jutarnji Orion se zvao Ausar, a kao večernji Vezir. Kod Germana jutarnji je Aurvandil, večernji kovač Voeland. Taj večernji Orion je često kovač, jer izgleda kao da kuje sa sunčevom vatrom na nakovnju od bikovih rogova, kod nas je Svarog. Ime Svarog je dobio vjerojatno po svarga loki gdje je obitavao Indra koji je sličnih karakteristika. Veoma je interesantan mit o Jarilu/Gerovitu. On je preko zime kod Velesa i u proljeće uskrsava kao Zeleni čovjek, bog vegetacije i Al Khadir (zeleni kao i zeleni Jura) na istoku. Njegov dan je 23. travnja kada su se počele slaviti svetkovine Baala/Belenosa (kršćanstvo ga je preimenovalo u sv. Jurja). Taj dan se upoznaje sa gromovnikovom kćeri djevicom Marom, koja mu je i sestra. Kad je kod Velesa on je uvijek Jarilo, ali kad se ženi sa djevojkom na ljetni solsticij mijenja ime u Ivan. Sad to možemo povezati: Perun je gromovnik koji je u kršćanstvu preimenovan u sv. Iliju i obadvojici se slavi rođendan u kolovozu kada su bili festivali kovačima Lughu (lugnasadh) i Vulkanu (vestalke tj. večernje venere su sudjelovale u ceremoniji). Oni su zapadni/jesenski/večernji aspekt Oriona. Ivan se slavi kad je sunce najviše 22.6. (u bibliji piše da je on reinkarnirani Ilija), to označava zenit. a Jarilo je Orion na izlasku u proljeće. Ivan je otprilike isto udaljen od Ilije i Jurja. Ivan i Isus su rođeni 6 mjeseci razlike po Bibliji, slična razlika od 7 mjeseci je između Krišne i Arjune (Ivan i Arjuna su Orion). Svi paganski misteriji su imali tog umirućeg i uskrsavajućeg boga koji je išao kroz osmokračno kolo godine, vezivan je i za boginju uvijek. Na zimski solstiicij yule se rađa kao mlado sunce, boginja podzemlja je Epona ili Danna. Na imbolc on je mladi dečko i slavio se zajedno sa Brigit/Perzefonom. kao blagdan svjetla i palile su se svijeće. Crkva je taj dan preimenovala zbog toga u Svijećnicu i slavi Isusa kao "Svjetlost svijeta". Na Eostaru on upoznaje mladu, na Beltane (boginja mijenja ime u Belisama, što znači "vrlo svjetla") stupaju u odnos ili se žene , a na ljetni solst ili Ivanje/Lithu on postaje okrunjeni kralj ili se žene, sunce je tada najjače. Tu postoji više varijacija, ona mu je ujedno i žena i sestra. Ljetni solsticij je kod Slavena prije bilo slavljenje Kupala i Kresnika (Krstnik, Krsnik) kada su se preskakali krijesovi i krstili u vodi, taj dan je u kršćanstvu preuzeo Ivan Krstitelj (Kupala se isto zvao Ivan) koji krsti u vodi i najavljuje onog koji krsti ognjem a i kaze u Bibliji da je reinkarnirati Ilija koji krsti ognjem i vozi se u plamenoj kočiji. Kresnik se isto sa bratom Trotom vozio u plamenoj kočiji nebom, borio protiv 6 mjeseci "lošeg" zimskog sunca u obliku zmaja i oženio proljetnu boginju Vesinu. U kršćanstvu kršteni dani počinju od Ivanja i taj dan se on bori protiv rusalki. Taj dan se obavljaju brakovi kao simbolika vjencanja vode i vatre (jednaka m i ž energija ravnodnevnice), mladenci preskaču kresove i do sv. Ilije je sigurno kupanje u vodi bez straha od štriga i rusalki.
Na lamas/lugnasadh bog postaje Perun/Ilija, tj u silasku je. Na jesenju ravnodnevnicu mabon kao ostarjeli se sprema za smrt, i na samhain umire i krug se ponavlja. Ima više varijacija, negdje su se slavile samo ravnodnevnice kad on ide na jesen u donji svijet i u proljeće uskrsava kao "Zeleni čovjek". To je i simbolika bogova gromovnika koji se bore protiv zimskog, "lošeg" sunca. Ima i varijacija u nordijskim zemljama o 2 kralja npr. Lugh i Balor: Sveti kralj i Kralj hrasta. Oni isto predstavljaju sunce kroz godinu. Kralj hrasta je najjači na ljetni solsticij, Sveti kralj na zimski solsticij, na ekvinocijima se bore (slično verzijama o 2 brata). ovo imamo i u slučaju Krišne i Arjune i Isusa i Ivana Krstitelja i razlikama od 6 mjeseci rođenja. I zato se u bibliji kaže o njima da kada jedan raste, drugi se smanjuje. Krišna i Arjuna su kod nas došli kao blizanci Ovsenj koji se pojavljuje ljeti i koledo (Krišnji) kji se pojavljuje na zimski solsticij, u Bugarskoj se Božić i zove koleda. Slično je bilo u mezopotamiji; Mardukova pobjeda nad Tiamat se prvo slavila u prosincu na Zagmuk festivalu (kasnije na prolj. ekvinocij Akitu), njegov brat koga je ubio Dumuzid/Tammuz se počeo slaviti na ljetni solsticij sve do srpnja. Oba 2 su umiruća i uskrsavajuća boga, Tamuz je u kršćanstvu Sv. Toma koji se slavi 4.7. i mjesec srpanj se zove židovski/babilonski tammuz. Ovo je i kod nas bilo prisutno; na zimski solsticij bi se po selima krunio kralj kojem bi dali krunu (26.12. je taj blagdan pretvoren u sv. Stjepana sa krunom) i on bi tu krunu imao do današnjeg datuma 3 Kralja malo poslije Nove godine.
U masonstvu Orion na istoku, zapadu i na najvišem mjestu je simboliziran u 15., 16. i 17 stupnju. Petnaesti se zove Vitez istoka, šesnaesti je jeruzalemski princ (šalem je večernjača zvijezda) i sedamnaesti je Vitez Istoka i Zapada. Na proljetni ekvinocij se kod starih naroda slavila Nova godina, alkemijski simbolizam uskrsavajućeg Sina božjeg/Zelenog čovjeka. i njegovo Sveto vjenčanje/hieros gamos sa sestrom/ženom. U Babilonu se na sedmerostepenom ziguratu slavilo vjenčanje Marduka i Sarpanit, kao i Dumuzija i Inane (sjedinjenje Šive i Šakti kroz 7 čakri). Tu se ritualno ponavljala cijela kozmogonija; Mardukov silazak u pakao i borba protiv kaosa Tiamat (iz kaosa u red/kosmos), Mardukova pobjeda i ponovo rođenje i na kraju sveto vjenčanje. Iz Sumera je i biblijska "pjesma nad pjesmama" koja je slavila to vjenčanje, Izraeliti su preuzeli i pjesmu i Dumuzija kojeg su zvali Tamuz. Boginja se kao starica prikazivala crnom, kao djeva bijelom i kao žena crvenom (kada se udaje za Sina božjeg).. To su boje i alkemijskih faza, ista je simbolika uskrsavajućeg Sina božjeg koji umire da bi pročišćen uskrsnuo.
 |
| VECERNJI ORION VULKAN/VOELAND KUJE SUNCE NA NAKOVNJU OD BIKOVIH ROGOVA |
MEROVINŠKA LINIJA
Jedna od teorija kaže da je Isus sa svojom ženom M. Magdalenom otišao u južnu Francusku. U Provansi u pokrajiji Languedoc (koji imaju posebni oksitanski jezik) je bio izražen kult M. Magdalene kod Albigensa/Katara i trubadura, templari su isto obožavali nju i Krstitelja kao mesiju. Jer u Izaiji u SZ piše da će Mesija biti prepoznat jer će jesti med, kasnije u NZ Ivana opisuju kao onog koji se hrani divljim medom (eseni su se bavili najviše pčelarstvom). Njoj je kao Crnoj Madoni podignuta i crkva Notre dame u Parizu, i u Pirinejima imamo svetište Crne Madone. Isus se njoj obraćao sa "Svjetlosti puna", a u Talmudu je zovu Svjetlonoša. U Francuskoj i Flandriji su je u srednjem vijeku zvali Notre dame de la lumiere (naša gospa od svjetlosti). U Flandriji u Gentu je i slika Nebeskog Jeruzalema iz Otkrivenja; ali na njoj nije Isus kao Mesija nego Ivan Krstitelj. Ivan Krstitelj nije niko drugi nego Bakho/Dioniz, bog koji je došao iz Indije gdje je bio Murrugan ili Al Khadir tj. zeleni čovjek. U Perziji je on bio Mitra gdje su bile svečanosti Mihragan (Murugan), kod Yazida Melek Taus i prikazivan je plavo, obično je u plavo zelenoj nijansi. I oni ga zovu Mihragan ili MuruKana/Murukama, kama je ljubav a M i R su ženski i muški princip. Katari u južnoj Francuskoj su zato imali ćup sa slovima MR i odatle bog AMOR kod njih (u andskoj mitologiji zmija sa 2 glave je amarucu ili katari). Kod Rimljana je bio Kupido ili Amor isto što i Kamadeva (kama ljubav, deva bog), Rim ili Roma je naopako od amor. Rimljani su baštinili neke mitove iz južne Indije; Lupa kali je bila vučica koja je odgojila božanskog sina u spilji i pustila ga niz Gange U Rimu su bile luperkalije u čast vučice koja je odgojila Romula i Rema i koji su plutali Tiberom. 21. prosinca su na zimski solst. slavili blagdan svjetlosti divaliu, u Indiji se i danas slavi blagdan svjetlosti diwali. Rimljani su imali i svečanost lemoriju, po potonuloj Lemuriji od koje je ostala samo Šri lanka To su neki ostaci u kolektivnoj memoriji jer Rimljani nisu spadali rasno pod njih, nego ljudi slični dravidima i aboriđinima. Lemurija se protezala od Australije do Indije i sve do Madagaskara, na Madagaskaru žive lemuri koji su očito tako dobili ime. U Ramayani se spominje most koji je spajao Indiju i Sri Lanku, Hanuman je sa vojskom majmuna preko njega išao osloboditi Raminu ženu Situ, danas imamo na dnu mora ostatke tog mosta.U državi Tamil nadu su živi mitovi o toj zemlji, oni je zovu Kumari Kandam. i pišu o njoj u Kanda puranama. Kanda je Skanda, ratni aspekt Murugana; ta zemlja je opisivana kao zemlja bogova Šive i Murugana (opet se vjerojatno radi o arhetipu jer su ova 2 boga imala više aspekata, šiva je neki muški princip/svijest). Kod Aboriđina i danas imamo Murungun klan koji štuku jutarnju zvijezdu (možda nije slučajno što je talijanska riječ marangun tj. tesar, a Isus koji dijeli puno toga sa Muruganom je bio tesar, Krišnin otac je bio tesar kao i Buda).I danas je najznačajnije svetište Murugana na Šri lanci u mjestu Kataragama, čak su i Grci govorili da je to rodno mjesto Bakha/Dioniza. Kataragama bi značilo "rodno mjesto Kartikeye",Murrugan je navodno došao sa Plejada koje su ga odgojile (matrike). Plejađani su opisivani sa plavim ili zelenim očima. Vjerojatno su i katari tj. "čisti" dobili ime po ovome (zato imao riječi katarza i katarakta tj. kad je vid gotov, kao i glaukomu po vidovitom grčkom junaku Glaukusu), njih i templare je crkva progonila. Templari su bili prisiljeni od katoličke crkve pobjeći u Škotsku, u Rosslyn kapeli su i danas glave tog Zelenog čovjeka. Crkva ih je optužila da štuju Bafometovu glavu, vjerojatnije je da su štovali tu glavu Zelenog čovjeka ili otkinutu Ivana Krstitelja. Katari su s druge strane oko vrata i u spiljama držali Ivanovo evanđelje (koje je u biti hermetički tekst i sličan je Poimandru. Poimandr je renesansni prevod Hermesovog Corpus hermeticum kojeg je Ficino preveo sa grčki na latinski). Zato je masonima jako bitan i Krstitelj i Evanđelist koji je napisao Otkrivenje gdje se govori o 7 čakri. Riječ katar znači čisti; isto na arapskom znači sufi koji imaju slično učenje o 7 stupnjeva duše, od duša kojima caruju bazni instinkti do pročišćene duše koja je jedno sa Bogom (možda ima veze gnostička Sofija/mudrost sa riječi sufi). Navodno su Katari i Templari skrivali lozu Isusovu što je moguće. U Ivanovom Otkrivenju se govori i o posljednjoj armagedonskoj bici kada će se spasiti 144 000. Prema biblijskim učenjacima je to mjesto Har Megido u Izraelu. I taj motiv možemo naći u Mahabharati; sukobile su se ogromne vojske, Kaurawe pod vodstvom Krišne i Pandava. Bilo je 5 milijuna samo pješaka i većina ih je izginula; spasilo se samo 144 000 ljudi koliko ih se treba spasiti po Otkrivenju. Taj rat se zvao 18 dnevni rat ili Rat/Masakr u Ar Maghadi. O sudnjem danu priča i zoroastrizam; bilo je najmanje 7 povijesnih zoroastera i najavljeno je rođenje sina Saoshyanta koji će biti rođen od djevice i koji će donijeti frashokereti, kada će zlo biti poraženo i sve će se sjediniti sa Ahurom mazdom.
Moguće je da Merovinzi (MR) koji za sebe tvrde da potječu od Isusa imaju veze sa nekim od brojnih Isusa. Jer po njima otac od Isusa je bio neko riboliko stvorenje, sin Posejdona i Meduze se zvao Chryst. Preteča Isusa u SZ Jošua (Ješua) je bio sin od Nuna tj. ribe; on je vodio 12 plemena kao 12 apostola. U kršćanstvu imamo nuncija i riječ za časnu sestru nun. Isusa se dosta veže za ribu, kršćanstvu je znak riba. Akronim ICHTYS što je na grč. riba su preveli kao Iesous Christos, Theou Yios, Soter (Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj), iako je Ichtys bio riboliki sin sirijske boginje Atargatis/Derketo. I riječ messiah/mašiah je veoma slična perzijskoj riječi masya što znači riba, ujedno je to ime prvog čovjeka (žena mu je Mashyana). Tu je razlika u odnosu na Indiju, Matsya je bio prvi avatar koji je podučio Manua. Prikazuje se kao čovjek koji izlazi iz ribe, nekad se i Krišna tako predstavlja. To predstavlja kraljevsku zvijezdu Formalhaut (na arapski "riblja usta") u Južnoj ribi koja je u Krišnino vrijeme markirala z. solst., to zviježđe ima u ustima Vodenjaka; Južna riba je majka zviježđa Ribe u grčik i babilonskim mitovima. A Krišna je napustio svijet u Vodenjaku i povezuje se sa njim, kod nas Krišnji je Vodenjak. U Babilonu je Vodenjaka predstavljao Ea koji je označavao period oko solsticija kad su bile poplave. To je odraz sa neba, sunce tada prolazi kroz zviježđa koje su bile u području zvanom More. Zviježđa u tom "moru" su Vodenjak, Jarac (prikazan sa ribljim repom), Ribe, J. riba itd. Te južne konstelacije su bile Ea/Enkijeve konstelacije, Ea na akadski znači "kuća vode". I kod Dogona riboliki Nomos je ljude učio, pričeščivao ,bio razapet na stablu i najavio drugi dolazak (kao i kod Kelta iscjelitelj Esus). A utemeljitelj Merovinga Merovej je navodno i potomak Bisteee neptunis (imao je i zemaljskog oca Klovisa), Neptunove zvijeri ili quinotaur. To je biće slično hipokampusu (konj i riba), samo što je bio dijelom bik i dijelom riba. I kasniji vladar Dagobert je ime dobio po ribi, dag je riba na hebr. Merovinge su zvali i ribari, kod svih avatara se spominju svete ribe ili ribari kao kod Isusa. Orpheus na grč. znači "veliki ribar", orphoi je u Apolonovom svetištu bila sveta riba. I Zagrej (Dioniz) znači "veliki ribar" ili "veliki lovac". Horusovi sljedbenici su se zvali ribari. Posejdon/Neptun je bio vrhovni bog Atlantide, moguće je da mu je ime iskrivljeni oblik Baal Sidona, feničkog boga grada Sidona (u Palestini je bila Beth Saida; i danas je tamo hram Ali es Sajjad tj. "Ali ribar"). Poveznica koja povezuje kraljevsku liniju je i crvena kosa. U bibliji su crvene kose opisani Ezav, David, Salomon i nazareni kojima je pripadao Isus i Ivan. I crvena brada, možda nije slučajno što je operacija Barbarossa(riđobradi, navodno po Friedrichu) počela na lj. solsticij i dan Ivana Krstitelja. Isus i Salomon su Davidova roda iz Juda plemena i na brojnim slikama su prikazani sa crvenom kosom, isto kao što su i Merovinzi bili crvenokosi, fleur de lis možda potječe i od Lilith koja je bila crvenokosa. U 15. stoljeću u Italiji je otkriveno javnosti pismo nekog Letulusa, suvremenika Isusovog, kako ga opisuje plavookog sa crvenom kosom; tako su ga brojni muslimani opisivali, oni su i proroka Muhameda opisivali riđobradog. Kralj David je u bibliji opisan kao crvenkast, on i Golijat su bili rođaci (i ubio ga je Elhanan, a ne David). A divovi su bili crvenkaste kose, brojne su legende o njima diljem svijeta, a naročito u Irskoj; kod Iraca, Škota i Židova je najviše crvenokosih. Po irskim spisima, jedna je grupa iz plemena Juda došla u Irsku i osnovala Ulster tj. Sjevrenu Irsku. Zato na zastavi Sj. Irske je Davidova zvijezda, lav i Zarina ruka (Zara Juda), a na Irskoj je harfa koju je kralj David svirao.Boginja Ulstera je Macha Mong Ruad ili Macha crvenokosa. Tu boginju spominju kao pagansku boginju u Bibliji u Kraljevima 15.13. I brdo Machaerus na kojem je Ivan Krstitelj izgubio glavu je nazvano po njoj. Kako je bilo 6 grupa ljudi i divova u Irskoj, moguće je da je i pleme Dan ima veze sa sjevernim krajevima (tuatha de danaan može biti narod Dan), crveno bijela na britanskoj i danskoj zastavi je prisutna (dan mark). Divovi su imali i 6 prstiju i često su na kipovima bili androgini. Tako je Viracocha bio androgin i na kipovima je prikazan sa 6 nožnih prstiju (kao i Buda na nekim kipovima). Na jednoj renesansnoj slici je tako prikazan i Krstitelj i prvi Adam koji je bio dvospolac. I irski druidi su bili u vezi sa asketskom kršćanskom sektom u Britaniji culdee/culdich koji su nosili bijelu odjeću, nisu jeli meso, okupljali se u broju 12+1, vjerovali u dušu i reinkarnaciju i zvani su "sinovi svjetla" kao eseni. Moguća je njihova poveznica sa zvjezdoznancima iz Kaldeje koji su imali slične prakse. Kod Židova postoje legende o crvenim i divovskim Židovima koji žive iza Kavkaza, moguća je tu poveznica sa Kazarima.
 |
| POSEJDON, HERMES I HERAKLO KAO RIBARI |
Grci su Atlantiđane zvali Meropes, uvijek je korijen mr za more. Meropes znači i iscjelitelj, isto ono što su bili i eseni. A Meropa je i zvijezda u Plejadama (imamo npr. i Taygetu tamo i planinu Taygetos u Grčkoj). I Budu je rodila djevica Maia, Plejade su zvane "djevice proljeća".Plejade su i kćeri od titana Atlanta, koja je i zvijezda tamo. Tolteci su govorili da potječu sa Atlana, a Asteci sa Aztlana. A Maje u kodeksu Troano spominju da su došli sa potonulog otoka Posejdonis. Na Andama su govorili da su Plejade 7 očiju Viracoche. Kelti isto kažu da potiču sa potonulog otoka u Atlantiku, naselili su se po zapadnim obalama Europe. Pikti u Škotskoj kao i srednjoamerički indijanci su se bojali u plavo i bili su poznati kao "plavi ljudi". Isto imamo kod Iraca koji su se iskrcali na zapadnom dijelu Irske, oni su bili gaeilge i zvani su fir golum tj. "plavi ljudi". Irski originalni jezik gaelski se još malo govori na zapadu Irske, galicijski jezik gallego na atlantskoj obali Španjolske ima puno sličnih riječi kao i berberski u zapadnoj Africi gdje je gorje Atlas (ispred su na Kanarima živjeli Guanchi koji su imali statue Atlasa/Atlanta kako nosi kuglu). Berberima (Zidane i Benzema su Berberi) u Africi pripadaju i Tuarezi koji su se cijeli oblačili u indigoplavu i zvani su isto "plavi ljudi". Berberski, gaelski i guanchi jezik jedino imaju veze sa baskijskim euskara jezikom, Baski isto tvrde da su sa Atlantide. Berberi kao i barbari su nazvani tako jer su imali brade. Na slici vidimo zmiju koja ide uz sjekiru što je bio znak lječništva na Atlantidi i znak Asklepija i Eskulapa. Princ Rama, koji je bio reformator i protivio se krvnim žrtvama te se oblačio u bijeli lan, je prema predaji u meditaciji ispod hrasta ugledao taj znak i biće koje mu se prerdstavilo kao Aesc-hejl-hopa (Asklepije). Ta riječ znači "nada je spas u drvetu" i biće mu je dalo imelu, što je postala sveta kasnije za Kelte.
 |
| BASKIJSKA SVASTIKA LAUBURU |
 |
| ZNAK LIJEČNIŠTVA NA ATLANTIDI I ZNAK BASKIJSKE ETE |
 |
| TRIDENT I ZMIJA KAO ZNAK JUPITER AMUNA |
Neptun je bio isto plavi Bog, po njemu je nazvan plavi planet neptun. I velik dio hindu bogova je plavi: Višnu, Šiva, Matsya, Krišna, Balarama...i Buda Akshobhya iz vajrayana budizma. Plavom bojom se u budizmu prikazivao Šakra koji na vrhu planine Meru upravlja sa 33 Deve, on je nešto kao Yuanshi tianzun kod taoista ili Indra, Jupiter, Perun... Šiva kao Neptun ima trozubac, sličan je Perunovom (u Dalmaciji se za vilicu kaže perun). Najrazvijenija rasa Andromedanci kao i rasa učitelja sa vodenog Sirijusa su isto plavi. I vanzemaljci sa Lyre i Vege se opisuju plavičasti sa plavim ili zelenim očima, oni su ista vrsta kao Plejađani jer su Plejade i dio Oriona naseljeni kad su reptilijanci izvršili agresiju na Lyru i Vegu. To su ovi vanzemaljci koji se pojavljuju kao Nordici, pa mi i danas kažemo za nekoga da je plav. A kosa je žuta. To je vjerojatno iz tih razloga, ali se toliko ustalilo da ne vidimo nelogičnost. Postoji svjedočanstvo čovjeka koji je bio 9 dana na Thiaouba planetu u plejadama i koji je vidio tijela avatara i među njima Isusa koji su poslani na duhovno nerazvijene planete. Moguće je da je Isus htio ukinuti žrtve u Jahvinom/Reptilijanskom kultu, često se u bibliji aludira na golubice kako se obično zovu Plejade. U Otkrivenju Isus drži 7 zvijezda, a golubicom se u bibliji uvijek prikazuje duh sveti koji se spušta na Isusa i Mariju.
Visoki, sa plavom/crvenom kosom i zelenim/plavim očima, izduženih lubanja i sa znanjem kojim su podučili ljude se opisuju pretpotopni Horusovi sinovi, Viracocha i 7 majstora te učitelji sa pacifičkih otoka koje su urođenici zvali urukehu(crvenokosi). Brojni su učitelji opisani sa plavim očima; Isusa Pilatova žena opisuje tako, Hermes je imao plavu kosu i oči, a Ehnatonov otac i majka su imali plavu kosu. Marija je često u plavo bijeloj odjeći, Isus u crveno bijeloj što simbolizira 2 alkemijska kamena. Od ostalih plavih bogova treba istaknuti neke u Egiptu: plavi Amon koji je bio vladar Tebe (tamo je 7 svećenica Plejada čuvalo 7 vrata uz 7 stupova mudrosti, isto je bilo 7 svećenica Plejada zvanih golubice u grčkoj Dodoni) koji je protjerao Hikse i iz čijeg je kulta nastalo Amonovo bratstvo, koje je u uskoj vezi sa zelenkastim Ozirisom koji je nekad plav sa bijelom bradom (njega je pokušao istisnuti Ehnatonov/Jahvin kult). Kad su Rimljani osvojili Egipat, onda se bratstvo zvalo Jupiter Amon ili Zeus Amon. Aleksandra su zvali Zeusovim ili Amonovim sinom, u kuranu ga zovu Zulkarnain ili rogati (pitagorejci koji su živili isposnički odjeveni u bijeli lan su iznikli iz učenja tog društva).. Amonovi ili ovnovi rogovi su važni za prosvjetljenje i za pamćenje (ovan je ram, zato se kompjuterska memorija zove RAM), ima ih 2 u glavi. Neptunovu su kočiju na vjenčanju vukla 2 hipokampa, to je simbolično 3. oko kojim upravlja planet Neptun. Vede inače govore o 8 400 000 vrsta vanzemaljaca od kojih je 400 000 hominida. To je i logično zbog teorije pansjemena, imamo i mačkolike, reptiloidne ili pasolike vanzemaljce. Koji su se možda u nekoj drugoj atmosferi više razvili, na zemlji su neke vrste davno dosegle plafon evolucije u ovoj atmosferi i ne mijenjaju se. I bogovi iscijelitelji koji su ljudima donijeli znanje medicine se često prikazuju plavi, nekad imaju ljudsko tijelo i ptičju glavu. Thoth, indijski Dhavantari, kineski Bian Que su tako prikazivani. U Grčkoj/Rimu smo imali Hermesa/Merkura i Asklepija/Vediusa (Sv. Vid). Ovi su bogovi, kao i Isus, imali sposobnost vraćanja mrtvaca u život.
I znak Merovinga heraldički ljiljan ili fleur de lis ukazuje na moguću povezanost sa Isusom. Prema nekima je to znak Neptunovog/Posejdonovog trozupca. Grčko slovo psi označava taj trozubac, zato imamo psihologiju koja ponire u nutrinu kao u vodu. Vjerojatno je simbol iskombiniran da predstavlja trozubac, ljiljan i pčelu. Ljiljan ima 6 latica i tučak kao 7 čakri, a pčela je simbol duše, reinkarnacije i bila je simbol kraljevske vlasti u Kaldeji (u grobnici merovinškog Klovisa 1 proonađeno je 300 zlatnih pčela). Navodno i utemeljitelji mormona(mr) potječu od Merovinga i simbol im je košnica. Osnivač mormona P. Joseph je rekao da mu se ukazao anđeo imena Moroni koji je tvrdio da je sa Plejada. Osim križa Quetzalcoatla, ono što je zapanjilo konkvistadore je bilo to što je simbol kraljeva kod Tolteka bio isti simbolu fleur de lis koji su nosili na kacigama. U egiptu je hijeroglif sličan Fleur de lis označavao putnika iz daleke zemlje. I u Aziji imamo fleur de lis, taj znak je prikazivan sa Budom i osnvačem taoizma Lao ce na glavi kao 3 gornje sefire. U hramu Padmanabhaswamy posvećenom Višnuu postoje jedna vrata koja se ne otvaraju i na na njima su zmije i fleur de lis. Dolje na slikama vidimo taj znak u mnogim kulturama (slike su većinom sa ove stranice gdje se govori o upotrebi gljiva kod indijanaca). Jaguarevi svećenici su se kod Maja zvali chilam balam ili tumači bogova. U Talmudu Isusa zovu Balam, a to je i ime moapskog neizraelskog proroka kojemu je kralj bio Balak.
ZAKLJUČAK
Vidjeli smo širom svijeta plave avatare koji šire iste poruke. Imamo iste simbole i obrede. Na jednoj strani su plavi Nordici protiv kojih Reptilijanci i Sivi u suradnji sa dijelom sljedbenika Jahvinog kulta vode rat. Hiksi su protjerani iz Egipta na početku 18. dinastije baš kad se i zbio biblijski egzodus, jedan dio je uzeo učenje Ehnatona i iskrivio ga.. Ehnaton je bio reformator Amonovog kulta, zalagao se za veću pravednost i vegetarijanstvo. U crtiću Štrumfovi imamo opisanu ovu borbu: Gargamel izgleda kao tipični Židov iz karikatura i opsjednut je zlatom, ime mu možda dolazi od gargoyle tj. vodorige; one su figure reptila na crkvama. Mačak mu je Azriel, u židovskoj mitologji anđeo uništenja. I oni se bore protiv plavih Štrumfova Plejadanaca, frigijska kapa predstavlja Orion i Plejade. Vodi ih Papa Štrumf sa bijelom bradom, žive u nastambama od gljiva muhara i vegetarijanci su...
 |
| AMUN |
 |
| ISCIJELITELJ IMHOTEP |
 |
| BALARAMA I REVATI |
 |
| OZIRIS |
 |
| HORUS KAO AVIAN VANZEMALJCI |
 |
| BAAL HAMMON SA AMUNOVIM ROGOVIMA I FLEUR DE LIS |
 |
| BOG AMON SA OVNOVIM ROGOVIMA |
 |
| ALEKSANDAR VELIKI SA AMONOVIM ROGOVIMA |
I znak Merovinga heraldički ljiljan ili fleur de lis ukazuje na moguću povezanost sa Isusom. Prema nekima je to znak Neptunovog/Posejdonovog trozupca. Grčko slovo psi označava taj trozubac, zato imamo psihologiju koja ponire u nutrinu kao u vodu. Vjerojatno je simbol iskombiniran da predstavlja trozubac, ljiljan i pčelu. Ljiljan ima 6 latica i tučak kao 7 čakri, a pčela je simbol duše, reinkarnacije i bila je simbol kraljevske vlasti u Kaldeji (u grobnici merovinškog Klovisa 1 proonađeno je 300 zlatnih pčela). Navodno i utemeljitelji mormona(mr) potječu od Merovinga i simbol im je košnica. Osnivač mormona P. Joseph je rekao da mu se ukazao anđeo imena Moroni koji je tvrdio da je sa Plejada. Osim križa Quetzalcoatla, ono što je zapanjilo konkvistadore je bilo to što je simbol kraljeva kod Tolteka bio isti simbolu fleur de lis koji su nosili na kacigama. U egiptu je hijeroglif sličan Fleur de lis označavao putnika iz daleke zemlje. I u Aziji imamo fleur de lis, taj znak je prikazivan sa Budom i osnvačem taoizma Lao ce na glavi kao 3 gornje sefire. U hramu Padmanabhaswamy posvećenom Višnuu postoje jedna vrata koja se ne otvaraju i na na njima su zmije i fleur de lis. Dolje na slikama vidimo taj znak u mnogim kulturama (slike su većinom sa ove stranice gdje se govori o upotrebi gljiva kod indijanaca). Jaguarevi svećenici su se kod Maja zvali chilam balam ili tumači bogova. U Talmudu Isusa zovu Balam, a to je i ime moapskog neizraelskog proroka kojemu je kralj bio Balak.
 |
| 7 STEPENICA DO PROSVJETLJENJA NA VRHU GDJE JE KRIŽ QUETZALCOATLA I FLEUR DE LIS |
 |
| BUDA |
 |
| SAKRA I BRAHMA (SUKRA JE VENERA U INDIJI) |
 |
| INDRA |
 |
| OSNIVAČ TAOIZMA LAO CE BIJELE BRADE ROĐEN OD DJEVICE |
 |
| JEDAN OD "TROJICE ČISTIH" IZ TAO TROJSTVA TIANZUNA |
 |
| DAGON/OANNES SA FLEUR DE LIS |
 |
| ENLIL |
 |
| CORTES I ŠPANJOLSKE KACIGE |
 |
| DRVO ŽIVOTA |
 |
| CORTES I KRALJ |
 |
| VIŠNUOV HRAM |
 |
| CRNA MADONA SA FLEUR DE LIS |
Vidjeli smo širom svijeta plave avatare koji šire iste poruke. Imamo iste simbole i obrede. Na jednoj strani su plavi Nordici protiv kojih Reptilijanci i Sivi u suradnji sa dijelom sljedbenika Jahvinog kulta vode rat. Hiksi su protjerani iz Egipta na početku 18. dinastije baš kad se i zbio biblijski egzodus, jedan dio je uzeo učenje Ehnatona i iskrivio ga.. Ehnaton je bio reformator Amonovog kulta, zalagao se za veću pravednost i vegetarijanstvo. U crtiću Štrumfovi imamo opisanu ovu borbu: Gargamel izgleda kao tipični Židov iz karikatura i opsjednut je zlatom, ime mu možda dolazi od gargoyle tj. vodorige; one su figure reptila na crkvama. Mačak mu je Azriel, u židovskoj mitologji anđeo uništenja. I oni se bore protiv plavih Štrumfova Plejadanaca, frigijska kapa predstavlja Orion i Plejade. Vodi ih Papa Štrumf sa bijelom bradom, žive u nastambama od gljiva muhara i vegetarijanci su...
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 2.5 Hrvatska.